Europska zdravstvena unija: novi sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju

S 20 vodećih inicijativa i 1,23 milijardi eura financijskih sredstava Unije iz raznih financijskih instrumenata, Komisija će podupirati države članice da ljude i njihovo mentalno zdravlje stave na prvo mjesto.

Prije pandemije bolesti COVID-19 svaka šesta osoba u EU-u već je bila pogođena problemima s mentalnim zdravljem, a situacija se pogoršala zbog kriza bez presedana koje smo doživjeli proteklih godina.Cijena nedjelovanjavrlo je visoka, iznosi 600 milijardi eura godišnje.

Mentalno zdravlje: ključni elementi rješavanja problema u tom području

U kontekstu znatnih tehnoloških, okolišnih i društvenih promjena, koje utječu na sposobnost građana da se nose s problemima,djelovanje Unije u području mentalnog zdravlja bit će fokusirano na tri glavna načela:

i. odgovarajuću i učinkovituprevenciju,

ii. pristup visokokvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj zdravstvenoj skrbi i liječenju u području mentalnog zdravljate

iii. reintegraciju u društvo nakon oporavka.

Taj sveobuhvatan pristup podrazumijeva razmatranje pitanja mentalnog zdravlja u svim politikama kako bi se prepoznali višedimenzionalni čimbenici mogućih problema s mentalnim zdravljem. U skladu s tim pristupom, konkretne mjere obuhvatit će širok raspon politika i aktivnosti radi postizanja sljedećih ciljeva:

• Promicati dobro mentalno zdravlje prevencijom i ranim otkrivanjem, među ostalim putem Europske inicijative za sprečavanje depresije i samoubojstva, Europskog kodeksa za mentalno zdravlje i pojačanih istraživanja o zdravlju mozga.
• Ulagati u osposobljavanje i izgradnju kapaciteta kako bi se povećalo uključivanje mentalnog zdravlja u sve politike i poboljšao pristup liječenju i skrbi. Mjere će uključivati programe osposobljavanja i razmjene za stručnjake te tehničku potporu za reforme u području mentalnog zdravlja na nacionalnoj razini.

• Osigurati mentalno zdravlje na radnom mjestu podizanjem razine osviještenosti i poboljšanjem prevencije. To će se postići, na primjer, kampanjama na razini Unije u organizaciji Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu („European Agency for Safety and Health at Work”, EU-OSHA) radi podizanja razine osviještenosti i mogućom budućom inicijativom Unije u vezi sa psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu.

• Zaštititi djecu i mlade tijekom najranjivijih i formativnijih godina, u kontekstu sve većih pritisaka i izazova. Mjere uključuju mrežu za mentalno zdravlje djece i mladih, skup alata za prevenciju kod djece usmjerenih na ključne zdravstvene odrednice mentalnog i fizičkog zdravlja te bolju zaštitu na internetu i na društvenim mrežama.
• Usredotočiti se na ranjive skupine pružanjem ciljane potpore onima kojima je pomoć najpotrebnija, kao što su starije osobe, osobe u teškom ekonomskom ili socijalnom položaju te migranti/izbjeglice. Ciljana potpora bit će usmjerena i na populacije pogođene sukobima, posebno na osobe (u prvom redu djecu) raseljene iz Ukrajine i djecu u Ukrajini izloženu ratnim traumama.
• Predvoditi primjerom na međunarodnoj razini senzibilizacijom i pružanjem kvalitetne potpore u području mentalnog zdravlja tijekom humanitarnih kriza.

Kontekst

Čak i prije pandemije bolesti COVID-19oko 84 milijuna ljudiu Uniji bilo je pogođeno problemima s mentalnim zdravljem, a te su se brojke od tada samo pogoršale. Pandemija je dodatno opteretila mentalno zdravlje, posebno među mladima i onima koji su od prije imali probleme s mentalnim zdravljem. Ugovoru o stanju Unijeu rujnu2022. predsjednica Ursulavon der Leyen najavila je novu inicijativu u vezi s mentalnim zdravljem.

Ta inicijativa je i odgovor na pozive Europskog parlamenta te na prijedlog građana u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe.Cijena nedjelovanjau vezi s mentalnim zdravljemvrlo je visoka, a predviđa se da će se još povećavati zbog globalnih izazova povezanih sa socijalnim, političkim i okolišnim promjenama, povećanom digitalizacijom, gospodarskim pritiscima i radikalnim promjenama na tržištu rada. Ukupni troškovi problema s mentalnim zdravljem, koji uključuju troškove zdravstvenih sustava i programa socijalne sigurnosti, ali i nižu zaposlenost i produktivnost radnika, procjenjuju se na više od 4% BDP-a u svim zemljama EU-a, što iznosi više od 600 milijardi eura godišnje [1].

Više informacija

Komunikacija

Mentalno zdravlje (europa.eu)

Videozapis o mentalnom zdravlju

[1]„Health at a Glance – Europe 2018” (Ukratko o zdravlju: Europa 2018.): https://health.ec.europa.eu/system/files/2020-02/2018_healthatglance_rep_en_0.pdf

Izjave

Mentalno zdravlje jednako je važno za našu dobrobit kao i fizičko zdravlje. Na to su ponovo podjsetili građani sudionici Konferencije o budućnosti Europe. Danas poduzimamo veliki korak u podršci mentalnom zdravlju u Europi, za one najranjivije, među ostalim za ljude i djecu koji bježe iz Ukrajine. Djecu koja moraju prebroditi užasna iskustva. Naš europski pristup, prvi takve vrste, mentalno zdravlje stavlja u isti rang s fizičkim zdravljem i opisuje sve što činimo kako bismo osigurali da potpora bude dostupna svima kojima je potrebna i cjenovno pristupačna.

Ursula von der Leyen, President of the European Commission - 07/06/2023

Danas predstavljamo sveobuhvatan, antropocentričan pristup mentalnom zdravlju. Naša je Komunikacija važan korak prema zdravijoj Europi, u kojoj su psihosocijalne potrebe najugroženijih članova naših društava u fokusu naših nastojanja. Solidarnost s najranjivijim skupinama i njihova zaštita temeljne su europske vrijednosti, ključne sastavnice našeg europskog načina života.

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas, nadležan za promicanje europskog načina života - 07/06/2023

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja i ne može postojati europska zdravstvena unija ako prevencija, liječenje i skrb nisu svima pravodobno i jednako dostupni. Današnji dan označava novi početak za sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju na razini Unije, koji obuhvaća više dionika i usmjeren je na prevenciju. Moramo suzbijati stigmatiziranje i diskriminaciju kako bi se potrebiti mogli obraćati za pomoć i dobiti potporu koja im je potrebna. OK je ne biti OK, a naša je dužnost osigurati da pomoć bude dostupna svima koji je traže.

Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane - 07/06/2023

Približno pola europskih radnika smatra da je stres uobičajen na njihovim radnim mjestima. On je uzrok približno jedne polovine svih izgubljenih radnih dana. Vrijeme je da se izravno suočimo s tim problemom, na dobrobit naših radnika i našeg gospodarstva. Postoji i društveni i gospodarski imperativ za suprotstavljanje tom rastućem trendu, jer poduzeće koje nema zdravu radnu snagu ne može ostvariti svoj potencijal produktivnosti. Naše mentalno zdravlje na radnom mjestu jednako je važno kao i naše fizičko zdravlje.

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava - 07/06/2023