Iz EGSO-a - Novinarstvo je javno dobro koje EU mora braniti
Novinari su pod sve većim pritiskom vlada i privatnih interesa koji ograničavaju slobodu medija. Povrh poznatijih prepreka, sada se bore s izazovima generativne umjetne inteligencije, koja, unatoč brojnim dobrobitima koje može donijeti, prijeti potkopavanjem ekonomskih temelja profesije.
Trenutna situacija medija i njihovo mjesto u društvu bili su u središtu pozornosti seminara "Utvrda demokracije: pomoć novinarstvu u preživljavanju i napredovanju", koji je organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u sklopu svog godišnjeg ciklusa "Connecting EU Seminar".
Seminar se održao 17. i 18. listopada 2024. godine u Bruxellesu u prostorima EGSO-a.
"Što je istina? Ovo je staro pitanje koje se ponovno pojavilo u kontekstu umjetne inteligencije, u kontekstu lažnih vijesti, teorija zavjere i autoritarnih vlada, što sve sustavno potkopava informiranu raspravu, točnost i raspravu punu poštovanja. U pravo smo se vrijeme okupili kako bismo potražili pitanja i odgovore koji nas ujedinjuju u EU”, rekao je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.
"Nije pretjerano reći da je novinarstvo na raskrižju, suočeno s izazovima bez presedana. Rijetki su mogli predvidjeti prije 20 godina da do ove godine većina nas više neće čitati jutarnje novine uz jutarnju kavu, već će pregledavati naše telefone i sve se više oslanjati na društvene medije i umjetnu inteligenciju", rekao je Aurel Laurenţiu Plosceanu, dopredsjednik EGSO-a za komunikacije.
Foto: NHS_MC
Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara, istaknuo je da rad novinara treba tretirati kao "javnu uslugu" ili "javno dobro" ugroženo ne samo ekonomskim izazovima, kao što je sve veći broj slobodnih novinara bez redovitog izvora prihoda, ali i pokušaja stvaranja zastrašujućeg učinka uznemirujućim tužbama (SLAPP-ovi) i izravnim nasiljem (14 ubijenih novinara u EU od 2015.). "Novinarstvo postaje opasnija profesija nego ikad", ustvrdio je Jerzy Pomianowski, izvršni direktor Europske zaklade za demokraciju, navodeći progon novinara u Bjelorusiji.
Dr. Alexandra Borchardt, viša znanstvena suradnica na Reutersovom institutu za proučavanje novinarstva na Sveučilištu u Oxfordu, iznijela je ono što je nazvala "provokativnom" tvrdnjom da su "novinarstvo i generativna umjetna inteligencija u suprotnosti jer se novinarstvo bavi činjenicama, a generativna umjetna inteligencija izračunava vjerojatnosti, dakle ne radi se o činjenicama. Zato je potrebno provjeriti činjenice", rekla je u svom uvodnom govoru 'Pouzdane informacije u doba generativne umjetne inteligencije'.
Borchardt je upozorila medije da ne upadnu u zamku 'digitalnog jaza', u kojem jedan dio društva prihvaća doba umjetne inteligencije, a ostatak je nevoljko ili čak neprijateljski raspoložen prema novim tehnologijama. Ako bi mediji pali u potonji tabor, to bi značilo kapitulaciju novinara u borbi za korištenje i korist od umjetne inteligencije u proizvodnji modernog sadržaja i učinkovitije dosezanje publike.
Jedan od izazova za medije koji proizlaze iz generativne umjetne inteligencije, kao što je spomenula gospođa Borchardt, gubitak je vidljivosti za novinare u poslovnom modelu temeljenom na umjetnoj inteligenciji. Također, postoji rizik od gubitka kontrole nad novinarskim sadržajem od strane tehnoloških platformi. Preobilje informacija koje AI može masovno proizvesti može dovesti do preopterećenosti publike. “I ostaje pitanje hoće li mladi ljudi htjeti postati novinari ako to znači natjecanje s umjetnom inteligencijom?” upitala je Borchardt.
Jean-Paul Marthoz, kolumnist lista Le Soir, koji je sudjelovao na panelu 'Odgovorno novinarstvo u eri post-istine', istaknuo je kako su aktualne prijetnje medijima dio strateškog napada na sustav liberalne demokracije. Osim toga, u nekim medijskim redakcijama rade novinari koji se protive slobodi izražavanja i zapadnom demokratskom sustavu.
Seamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva EGSO-a, naglasio je potrebu usidrenja rada novinara unutar civilnog društva, bez čega nije moguće podići i slijediti bit novinarske priče s integritetom.
"Tko će platiti za pouzdane informacije? To je temeljno pitanje koje zahtijeva socijalni dijalog", rekla je Milena Angelova iz Skupine poslodavaca EGSO-a.
Lucie Studnična, predsjednica Radničke skupine EGSO-a, upozorila je na radne uvjete novinara i pozvala da, budući da nove tehnologije, uključujući AI, poboljšavaju medijsku produktivnost, novinari trebaju sudjelovati u podjeli tih dobrobiti.
Foto: NHS_MC
“Žele me ubiti jer govorim istinu”, rekao je (u svojoj video poruci) Andrej Gnyot, bjeloruski novinar i filmaš, trenutno u kućnom pritvoru u Beogradu, tijekom tribine “Posao opasnog življenja – istraživačko novinarstvo”. Srbijanski sud razmatra zahtjev za izručenje Gnyota Bjelorusiji zbog politički motiviranih optužbi, čiji je pravi uzrok gušenje slobode izražavanja. Kao što je gospodin Gnyot ustvrdio, najveća prijetnja novinarstvu nije umjetna inteligencija i drugi budući izazovi, već "gruba sila s namjerom uništavanja istine i pristojnosti".
Druga govornica iz Bjelorusije, Hanna Liubakova, koju je bjeloruska vlada osudila na 10 godina zatvora u odsutnosti, rekla je da je cijena informacija visoka u njenoj zemlji.
"33 novinara su iza rešetaka, ne uključujući blogere", rekla je, dodajući da je vlada označila 5000 računa na društvenim mrežama kao ekstremističke, uključujući i njezin X račun. "Ako se ljudi u Bjelorusiji pretplate na moj kanal, mogu završiti u zatvoru", tvrdila je.
Lukaš Diko, direktor Istraživačkog centra Jan Kuciak u Slovačkoj, ukazao je na ruske dezinformacije kao jedan od čimbenika koji pridonose nedostatku povjerenja u medije i – potaknut od strane vlasti – otuđenju novinara u Slovačkoj. Zbog toga, samo nekoliko godina nakon masovnih prosvjeda nakon ubojstva novinara Jana Kuciaka, zemlja postaje sve neprijateljskija prema novinarima.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo Europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Taj Odbor na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina iz 27 zemalja članica EU i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva.
Trenutno EGSO ima 329 članova - predstavnika država članica. Članove predlažu vlade država članica, a imenuje ih Vijeće Europske unije na obnovljivi mandat od pet godina. Članovi se redovito sastaju na radnim sastancima u Bruxellesu. Pripadaju trima skupinama: poslodavcima (skupina I), radnicima (skupina II) i predstavnicima organizacija civilnog društva (skupina III; npr. poljoprivrednici, potrošači, znanstvenici, nastavnici, ekološki pokreti i sl.).
EGSO savjetuje Europsku komisiju, Vijeće EU-a te Europski parlament u zakonodavnom postupku u određenim područjima nadležnosti EU-a. U nekim su ga područjima, u kojima to predviđa Ugovor o EZ-u, zakonodavne institucije obvezne konzultirati, a u nekima to mogu učiniti iako nisu obvezne.
Izvor:
EESC Connecting EU Seminar: Journalism is a public good that the EU must defend
Više:
A bastion of democracy: helping journalism survive and thrive
EU: Novinari pod sve većim pritiskom vlada i privatnih interesa
EESC: Zabrinjavajuć je pritisak vlada i privatnih interesa na novinare
Foto: NHS_MC
