Neki strani radnici u Hrvatskoj rade u katastrofalnim uvjetima, često i bez sanitarnih čvorova!

Video bliskog susreta Indijca na biciklu i gorljivog propagatora Adolfova Übermenscha i na Twitteru je objavio mladi zadarski SDP-ovac Jure Zubčić. Reagirala je i policija i privela napadača. Prema prvim informacijama, ne gine mu optužba za javno poticanje na nasilje i mržnju.

Tko god je gledao snimku verbalnog napada, nije mogao ne uočiti da se Indijac u bliskom susretu s hrvatskim neonacistom ne brani. Umjesto toga, na svaku rečenicu on odgovara s “Okej”. U Hrvatsku je očito došao raditi i zaraditi. Spreman je pognuti glavu na uvrede, a ne tjerati neku svoju pravdu. Jednako na ulici, ali i pri samom zapošljavanju u Hrvatskoj.

Izdana 124.121 dozvola

U Državnom inspektoratu potvrdili su nam da je inspekcija rada zaprimila predstavke stranih radnika iz tzv. trećih zemalja te da su po službenoj dužnosti obavljeni inspekcijski nadzori, kako u slučajevima rada bez dozvole boravka tako i u slučajevima neprijavljivanja radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neisplate plaća, pa i onih minimalnih, zakonom propisanih, neizdavanje potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, neplaćanja prekovremenog rada, odmora i dopusta, te sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme protivno odredbama Zakona o radu.

A upravo je pitanje radnika koji dolaze izvan zemalja Europske unije bila jedna od tema ovotjedne sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća. Sindikalni predstavnici zatražili su da se raspravlja o migracijskoj politici. Ne bez razloga. Prema podacima koje nam je dostavio MUP, u 2022. godini ukupno je izdana 124.121 dozvola za boravak i rad, najviše državljanima BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova. A pitanje njihova položaja, radnih prava i integracije u društvo, upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, malo je ili gotovo nikako regulirano.

– Očekuje se da ćemo uskoro u Hrvatskoj imati 200 tisuća stranih radnika i zato treba postaviti jasna pravila. To nije samo pitanje zadovoljavanja potreba poslodavaca za radnom snagom, nego i dio šire migracijske politike. Prije svega trebalo bi utvrditi zbog čega se sve ljudi iseljavaju iz Hrvatske i pokušati naći načina da ih se privuče da ostanu. A potom definirati kako postupati sa stranim radnicima. Što je s njihovim plaćama i drugim pravima, kako ih zaštititi od posredničkih agencija, od kojih neke s njima trguju i postupaju kao sa stvarima – ističe Sever.

Otkako su početkom 2021. ukinute kvote za uvoz stranih radnika, posao s njihovim “uvozom” je procvjetao.

– Trebaju nam mjere koje nisu usmjerene protiv stranaca, nego upravo suprotno, koje će osigurati da oni imaju primjeren tretman. Mnogi od njih nakon dolaska u Hrvatsku ostanu bez putovnice jer im poslodavci kažu da su oni za njih “jamčili”, pa je i ta oduzeta putovnica način na koji valjda oni za njih “jamče”– naglašava Sever. Događa se da strani radnik dobije dozvolu za neko deficitarno zanimanje, a na koncu uopće ne radi na tom poslu. Neki strani radnici u Hrvatskoj dobro su smješteni, a neki su, napominje ovaj sindikalni čelnik, u katastrofalnim uvjetima, bez odgovarajućih sanitarnih čvorova, pogotovo kad je riječ o ženama.

– Stranac dobije minimalnu plaću, koja našem radniku nije dovoljna za pristojan život. No stranom radniku poslodavac možda plati smještaj i topli obrok, na što naš radnik nema pravo. Ne bismo željeli da dođe do sučeljavanja između radnika niti do getoiziranja stranih radnika. Stvar je u tome da su naše ljude poslodavci niskim plaćama otjerali van i da sada dovode očajnike iz još gorih situacija nego što je naša, koji su ovdje spremni raditi cijele dane, čak i bolesni, za tu malu plaću – zaključuje Sever.

Nemamo migracijsku politiku

Bivši ministar rada Davorko Vidović još je 2007. među prvima pokrenuo raspravu o nužnosti donošenja ozbiljne migrantske politike. Tada je govorio da bi Hrvatska, suočena s negativnim demografskim trendovima, trebala razmisliti o tome da u zemlju pozove Ukrajince, koji bi se zbog slične kulture i običaja ovdje lako prilagodili. Prije 12 godina objavio je i zbornik radova “Migracija za razvoj Hrvatske”, u kojemu 12 stručnjaka prvi put donosi temelje na kojima bi trebala biti ustrojena moderna migracijska politika. Danas Vidović vodi Socijaldemokrate i priznaje da se od tada malo toga na ovom polju pomaknulo s mrtve točke.

– Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja još uvijek nema useljeničku i migracijsku politiku. Devedesetih je stvaran mit da Hrvatska svoju demografsku budućnost može osigurati orijentirajući se na hrvatske useljenike i dijasporu, a svaki razgovor o mogućem otvaranju prema ljudima nehrvatskog podrijetla smatrao se krajnje opasnim – ističe Vidović. Zbog toga je, prema njegovu mišljenju, ksenofobija u Hrvatskoj bila prisutna iako u zemlji nismo imali puno stranaca.

– Mi još uvijek nemamo definiran profil ljudi koji su poželjni za useljavanje. Na Baniji, u Slavoniji i Lici vlada takva demografska opustošenost da ni teoretski više nije moguća prirodna obnova stanovništva. U tim se krajevima obnova može potaknuti samo useljavanjem, a za to nam treba suvisla emigracijska politika – zaključuje Vidović. U kojoj će mjesta biti i za plan povratka ljudi iz Irske i zapadne Europe, i za povratak dijaspore, ali i za, ističe on, definiranje poželjnog tipa useljenika u Hrvatsku.

Nepalci, Indijci i Filipinci dolaze nam stihijski. Poslodavcima su oni često bolje rješenje od domaćih radnika jer pristaju na manju plaću, a često i na teže uvjete rada. Ne prigovaraju, ne traže, ne zahtijevaju. Spašavaju ugostitelje, hotele, građevinarstvo, dostavne službe. I jednim okom gledaju prema Zapadu.

Pitanje je samo koga ćemo dovesti kad i ako nam i oni odu.

PODACI ZA 2022.

1116 radnika radilo je bez prijave

i dozvole za rad

Državni inspektorat dostavio je Slobodnoj Dalmaciji podatke iz kojih se vidi da su inspektori rada Državnog inspektorata u 2022. godini ukupno obavili 8652 inspekcijska nadzora primjene propisa u području radnih odnosa, u kojima su utvrdili da je kod poslodavaca radilo 590 radnika a da nisu pravodobno prijavljeni na obvezno mirovinsko osiguranje, te 526 državljana trećih zemalja koji su radili bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Većina državljana trećih zemalja zatečenih u neprijavljenom radu bili su državljani Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Nepala i Filipina, i to u djelatnostima građevinarstva, ugostiteljstva i u ostalim uslužnim djelatnostima.

– U slučajevima kad je tijekom 2022. utvrđeno da je u tijeku nadzora kod poslodavaca radilo 227 državljana trećih zemalja, inspektori rada su za 137 poslodavaca privremeno zabranili obavljanje djelatnosti, a državljanima trećih zemalja pružanje usluga za inozemnog poslodavca. Od navedenog broja upravnih mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti, šest rješenja izvršeno je pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad, dok ih je 50 izvršeno na drugi pogodan način – ističu u Državnom inspektoratu.

– Od toga je 81 poslodavac u roku od tri dana od dana izricanja mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti u korist državnog proračuna uplatio novčani iznos od 30 tisuća kuna, odnosno 3981,68 eura, pa izrečena mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti nije izvršena. Po navedenoj osnovi, na propisani račun državnog proračuna u 2022. godini uplaćeno je ukupno 501.692,22 eura, odnosno 3.780.000,00 kuna – poručuju iz Državnog inspektorata.