Bez sistematizacije radnih mjesta, otpuštanja u Zagrebačkom holdingu teško će proći

Uprava je to sindikatima priopćila kao “novogodišnju čestitku”. Naime, dopis kojim se traži njihovo očitovanje na iskazani višak radne snage na adrese im je stigao 30. prosinca.

Već je sada jasno da će sindikati odbaciti prijedlog Uprave, prema kojem bi iz 12 podružnica Holdinga trebalo otići više od 10 posto zaposlenih. Jasno je i da se Uprava donekle povlači, jer su sindikati, nakon što se u javnosti krenulo raspravljati o najavljenom otpuštanju, dobili obavijest da se očitovati mogu i nakon srijede, kada ističe zakonski rok.

Sindikati: Nema otkaza bez sistematizacije

Sindikati tvrde da nema osnovnih predispozicija za izradu liste viška radnika unutar Holdinga, odnosno njegovih podružnica. Sistematizacija radnih mjesta osnovni je dokument iz kojeg može proizići višak radne snage na razini Holdinga, odnosno unutar svake njegove podružnice. No, takva sistematizacija nije izrađena. Sindikati stoga traže izradu sistematizacije i plana reorganizacije sustava, kao i planove razvoja te analitičke podloge za donošenje o odluke o viškovima zaposlenih.

U sindikatima su pritom suglasni da viškova unutar Holdinga ima te ne bježe od razgovora o njima. No, ne misle da je višak među pet grupa složenosti poslova s koeficijentima koji se kreću od 1,8 (ili zakonske minimalne plaće) do najvišeg koeficijenta 4,2. Navode i kako operativnog osoblja nedostaje u svim podružnicama. Viškove bi trebalo tražiti u radnim mjestima koja nisu obuhvaćena Kolektivnim ugovorom, odnosno radnim mjestima s plaćama višim od koeficijenta 4,2, smatraju sindikati.

„Na ta radna mjesta uprava je postavljala ljude, a kako ih je postavila tako ih može i smijeniti“, navodi Dražen Jović, predsjednik Sindikata Zagrebačkog holdinga – ZET. Takvih je radnih mjesta na listi viška radnika, kako navodi Jović, tek 149.

Da viška u Holdingu ima i da će se o tome razgovarati, sindikati znaju još od početka studenog kada su razgovarali s Upravom Holdinga i Tomislavom Tomaševićem, gradonačelnikom Zagreba (1, 2). Nakon tog sastanka njegov je zamjenik Luka Korlaet najavio mogući višak radnika u Holdingu.

„Bit će najvjerojatnije potrebne redukcije u smislu administrativnog osoblja, a isto tako će biti iskazane neke potrebe za novim osobljem u operativi. Sigurno je da će jedan dio ljudi morati potražiti posao negdje drugdje jer je, naprosto, sustav preopterećen, prije svega u administrativnom smislu”kazao je tada Korlaet.

Početkom studenog govorilo se o 750 radnika koji su višak u Holdingu, odnosno Grupi, koja uz 12 podružnica ima i pet trgovačkih društava u vlasništvu te jednu ustanovu. Aktualna lista viška radnika, odnosni se samo na Holding. Iako smo Gradu Zagrebu postavili upit o otkazima u Holdingu, ali i društvima i ustanovi u njegovom vlasništvu, odgovore nismo dobili.

Međutim, kako su i tijekom prijašnjih razgovora sindikati tražili da se najprije donese sistematizacija radnih mjesta kako bi se točno znalo koliko je u svakoj podružnici na svakom sistematiziranom radnom mjestu potrebno izvršitelja, nisu očekivali da će Holding tako brzo izaći s podatkom o višku radne snage.

Naime, Kolektivnom ugovorom koji se primjenjuje od početka 2020. godine dogovoreno je da će se u roku od 90 dana od njegova potpisivanja sklopiti njegovi dodaci, odnosno prilozi koji će sadržavati grupe složenosti poslova s radnim mjestima, pojedinačne koeficijente složenosti poslova za ta radna mjesta te dodatke za otežane uvjete rada.

Dogovorena sistematizacija do danas nije izrađena unutar Holdinga. Pritom su sindikati s bivšom upravom Holdinga, u rujnu prošle godine, sklopili sporazum kojim se Uprava obvezala na izradu sistematizacije i reorganizacije te potom i donošenje pravilnika o sistematizaciji.

„Tražit ćemo da se poštuje taj Sporazum dogovoren s bivšom upravom Holdinga“, navodi Jović dodajući kako je jedan od zahtjeva i revizija ugovora s vanjskim suradnicima, odnosno vanjskim pružateljima usluga.

Otkazi operativnom osoblju bi narušili kvalitetu usluge

Sindikati vjeruju da će nakon što je Holding „izletio“ s dokumentacijom o višku radne snage, ipak uslijediti razgovori o sistematizaciji radnih mjesta.

„Ne možete odrediti tko vam je višak, ako nemate sistematizacije radnih mjesta. Moramo prvo sjesti i vidjeti koliko nas ima i koliko nas treba“, navodi Mirjana Kaltak, predsjednica sindikata Čistoće. Pritom ističe kako je postojeća sistematizacija iz 2011. godine, a uz međuvremenu su provedene tri-četiri reorganizacije.

Navodi i kako su sindikati s upravom Čistoće dva mjeseca vodili razgovore vezane i uz višak radne snage, pogotovo na upravljačkim pozicijama, jer „su se ljudi dovodili po političkim, stranačkim linijama“.

Da u svojih „36 godina radnog staža i 30 godina sindikalnog rada“ nije naišao na primjeri najave viška radnika poput ovog u Zagrebačkom holdingu ističe Baldo Kovačević, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima.

„Najveći je problem što bi se realizacije ovog ne samo odrazila na radnike, već i na korisnike usluga“, navodi Kovačević.

Predstavnike radnika posebno je pogodila činjenica da su viškovi iskazani i izvan administrativnih poslova, iako je upitno koliko tamo stvarno ima viška radne snage, i to u grupi poslova s nižim plaćama. Na listi je, primjerice, 30 čistačica, 30 skladištara, 19 domara/kućnih majstora, 20 zaštitara, pet redara, sedam vozača/dostavljača. Ima i telefonista, ličilaca, arhivara, kuhara, blagajnika.

„I dok će se čistačice otpuštati, u ZET-u se koriste vanjske firme za čišćenje tramvaja. I vidite kako izgledaju“, veli Jović, dodajući da sve podružnice imaju manjak radnika kada je riječ o operativnim radnicima.

S druge strane, Kovačević upozorava kako bi otpuštanje čistačica, domara, skladištara, vozača mogao dugoročno dovesti do potrebe nadopune takvih poslova putemoutsourcingašto bi pak dovelo i do rasta troškova, što je u suprotnosti sa željom da se kolektivnim rezanjem viška radnika smanje troškovi poslovanja.

Istodobno, i Sindikat prometa i veza Hrvatske u odgovoru Holdingu ističe kako „kao Sindikat nema mandat od svojih članova za plan restrukturiranja koji uključuje umirovljenje ili otkazivanje radnih odnosa, da bi se potom angažirale vanjske službe i servisi“.

Što je sa zaštićenim skupinama?

Posebno problematičan dio dokumentacije o višku radnika u Holdingu je popis zaštićenih radnika koje se želi proglasiti viškom a za koje je uz naziv radnog mjesta navedeno ime i prezime, dok u ostalim dokumentima o višku nema imena radnika. Poslodavac je spreman otkazati ugovore o radu za 30 zaštićenih radnika – trudnice, osobe koje koriste rodiljni, roditeljski, posvojiteljski dopust, roditelji koji rade pola radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.

Namjera otpuštanja zaštićenih radnika, posebno je uznemirila sindikate. Uprava Holdinga reagirala je tvrdeći kako im nije namjera „otpuštanje osoba iz zaštićenih skupina, jer bi se to protivilo osnovnim načelima i vrijednostima Uprave i Skupštine Društva. To nije niti moguće prema Zakonu o radu, odnosno takvo bi postupanje bilo nezakonito“.

„Suglasnost Sindikata zatražena je, u skladu s odredbama Zakona o radu, za uvrštavanje u Program zbrinjavanja jer su i te kategorije radnika identificirane da rade na radnim mjestima u administraciji koja je obuhvaćena ovim procesom, pa ih se nužno mora navesti u dokumentu kao zakonom zaštićene skupine, a ne za otkazivanje ugovora o radu“, naveli su iz Holdinga.

Točno je da zaštićenoj skupini radnika poslodavac ne može dati otkaz. Međutim, uključivanjem tih radnika na listu viška, poslodavac stvara preduvjete da im otkaže ugovore o radu kada se vrate na posao (u slučaju da radničko vijeće, odnosno sindikat u ulozi radničkog vijeća, da suglasnost da ih se uključi na listu viška).

Naime, članak 151. Zakona o radu propisuje, među ostalim, kome poslodavac samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća može dati otkaz. Primjerice, riječ je o članu radničkog vijeća, radniku koji ima smanjenu radnu sposobnost zbog ozlijede na radu ili profesionalne bolesti, radniku starijem od 65 godina. Isto tako, u kolektivni višak radnika, bez suglasnosti radničkog vijeća, poslodavac ne smije uvrstiti zaštićene kategorije radnike.

Otkaz je zakonski zabranjen „za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava“.

„Dakle, ako je poslodavac u konkretnom slučaju od radničkog vijeća ili sindikalnih povjerenika zatražio prethodnu suglasnost da se upravo te kategorije radnika uvrste u kolektivni višak radnika, to nedvojbeno upućuje na namjeru poslodavca da tim osobama, ako dobije zatraženu prethodnu suglasnost, otkaže ugovor o radu odmah po isteku zaštićenog razdoblja“, naglašava Željka Obradović, voditeljica radno-pravne zaštite Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske. Zaštićeno razdoblje je razdoblje za vrijeme trajanja prava i 15 dana od prestanka korištenja prava.

Drugim riječima, dozvoli li radničko vijeće, a u ovom slučaju sindikati Holdinga, uvrštavanje zaštićenih kategorija na listu viška radnika, poslodavac će im moći dati otkaz čim se za to steknu uvjeti. S obzirom na zakonske odredbe, objašnjenje Holdinga kako nema namjeru dati otkaze zaštićenim radnicima, doima se kao pokušaj saniranja reputacijske štete.

Koliko bi, prema planovima poslodavca, radnika trebalo otići, iz primjerice Čistoće, Zrinjevca, ZET-a, Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva, Robnih terminala ili neke druge podružnice Holdinga, za sada nije jasno. Naime, lista predloženog viška radnika napravljena je na razini Holdinga, ali ne i podružnica.