Novosti

13. 12. 2020.

Covid pojeo 10 posto godišnjeg dohotka zaposlenih iz 2019., Hrvati najveći gubitnici u EU

EUROSTAT

AUTOR Ljubica Gatarić

Sedam od deset osoba koje su u Hrvatskoj izgubile posao zbog pandemije Eurostat je okarakterizirao kao osobe sa nižim primanjima.

(VEČERNJI LIST) Pandemija i zatvaranje ekonomije doveli su do neviđenog povećanja broja radnika koji su izostajali s posla, radili bitno kraće ili ostali bez posla.

 

Te su tri pojave smanjile primanja zaposlenih u Europskoj uniji u ovoj godini za oko pet posto u odnosu na prihode iz 2019. godine, a najlošije su, prema prvom istraživanju Eurostata koje se bavilo učinkom pandemije na primanja, prošli hrvatski građani.

 

Zaposleni i oni koji se vode kaosamozaposleniu Hrvatskoj su ostali ostali bez 10,6 posto dohotka ostvarenog u prethodnoj godini. Slijede Grci, Francuzi i Ciprani čiji se gubitak kreće više od 7 posto. Najmanje gubitaka bilježi se u Latviji, Mađarskoj, Danskoj i Švedskoj, s tim što u analizunisu uključeni gubici koji će nastati zbog drugog vala pandemije.

 

Glavnina izgubljenog dohotka zaposlenih radnika posljedica je izostanaka, bilo da se radi o bolovanju, privremenom nedostatku posla ili smanjenom broju radnih sati.

 

Eurostat procjenjuje da se usred zaključavanja u travnju broj odsutnih radnika ili smanjenih radnih sati kretao od 1% do 50% u najugroženijim zemljama. U otprilike polovici članica EU udio ljudi koji su radili 80% ili manje sati prelazio je 20%, dok se u ostalih 11 zemalja taj udio kretao između 11% i 20%. Gubici dohotka iz radnog odnosa odnose se na tri procesa, prvi kada radnici ostaju bez posla ili im se ugovor ne obnavlja; drugo, kada radnici ostaju zaposleni, ali ulaze u privremena otpuštanja te treću situaciju kada radnici ostaju zaposleni, ali rade samo dio svog uobičajenog radnog vremena.

 

Polovica zemalja registrirala je više od 50% odsutnih radnika ili u privremenom programu državne potpore u sektoru hrane i smještaja. Na razini Europske unije najveći gubitak dohotka evidentiran je u turizmu i ugostiteljstvu -16,8%, te umjetnosti i zabave -10,9%. Gubici dohotka visoko su koncentrirani u ranjivim podskupinama, prije svega kod mladih, privremeno nezaposlenih i žena. U Hrvatskoj je udio izgubljenog dohotka – 13 posto – najveći u nižim dohodovnim skupinama zaposlenih.

 

Sedam od deset osoba koje su u Hrvatskoj izgubile posao zbog pandemije Eurostat je okarakterizirao kao osobe sa nižim primanjima.

 

Većina država uspjela je kompenzirati dio gubitaka onima koji su ostali zaposleni, pa su i u Hrvatskoj državne potpore za čuvanje radnih mjesta nadoknadile radnicima oko polovice izgubljenih prihoda. No, ta kompenzacija nije dosezala do osoba koje su ostale bez posla.