Novosti

11. 08. 2021.

Iz EGSO-a: Poslodavci i sindikati zajedno sa organizacijama civilnog društva o nužnosti pripreme za klimatske promjene

NHS - Nova Strategija EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama ključan je korak prema postizanju klimatske neutralnosti i otpornosti do 2050. godine. Europsko civilno društvo snažno podupire opredjeljenje Komisije za jačanjem napora na klimatskoj provjeri, izgradnji otpornosti, prevenciji i pripravnosti. Poplave u Zapadnoj Europi, samo nekoliko tjedana nakon rekordno toplinskog vala u SAD-u i Kanadi, svježi su podsjetnici na brzinu promjena.

U svom mišljenju o novoj strategiji, usvojenom na plenarnoj sjednici u srpnju 2021. godine, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) naglasio je kako je prilagodba, s pravednošću u svojoj srži, ključna za zaštitu života i sredstava za život europskih građana, posebice onih ranjivijih, tako da nikoga ne ostavljamo iza sebe.

 

Stoga EGSO naglašava potrebu za jednakim naglaskom na financiranju ublažavanja i prilagodbe, kao i posebnih smjernica za prilagodbu, ciljeva i alata za praćenje, mjerila i pokazatelja kako bi se osigurala transparentnost u pogledu dodjele sredstava. Strategiji su potrebni konkretni i mjerljivi ciljevi, pravno obvezujuće mjere i rokovi. Takvi će alati pomoći u pružanju transparentnosti i ocjenjivanju napretka prilagodbe klimi, uz izgradnju lokalnih, nacionalnih i regionalnih kapaciteta. Odbor također poziva Komisiju da u budućem radu u području politike prilagodbe nastoji bolje uskladiti politike prilagodbe klimatskim promjenama s klimatskom pravdom. EGSO uviđa da klimatske promjene mogu imati različite društvene, gospodarske, javnozdravstvene i druge negativne posljedice na zajednice te se zalaže za rješavanje problema postojećih nejednakosti dugoročnim strategijama ublažavanja i prilagodbe kako nitko ne bi bio zapostavljen.

 

Najvažnije je uložiti u jačanje ljudskog kapitala, tj. olakšati stvaranje tehnoloških i društvenih inovacija i pružiti znanje i alate europskim građanima da se na odgovarajući način pripreme za predstojeće klimatske izazove. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti obrazovanju i vještinama podzastupljenih i marginaliziranih osoba. Također je važno poduzećima osigurati alate i potporu za procjenu posljedica klimatskih promjena i upravljanje njima. Posljedice klimatskih promjena osjetit će se u svim sektorima, bilo izravno bilo neizravno. Stoga bi prilagodba klimatskim promjenama i s njome povezani troškovi trebali biti sastavni dio industrijske politike EU-a te bi ih također trebalo uzimati u obzir u državnim potporama.

 

Poslodavci i radnici u najboljem su položaju da utvrđuju izazove i rizike koje posljedice klimatskih promjena predstavljaju za njihova radna mjesta, kao što su izloženost visokim temperaturama i prirodnom ultraljubičastom zračenju te druge opasnosti za zdravlje i sigurnost koje proizlaze iz klimatskih promjena. Trebali bi biti uključeni u osmišljavanje i provedbu politika prilagodbe na svim razinama, s posebnim naglaskom na radne uvjete.

 

Odbor također poziva na posebne dodatne radnje za osjetljive skupine dionika, s posebnim naglaskom na spol, dob i manjinske skupine, te poziva na uključivanje socijalnih partnera kako bi se postigla prilagodba u svijetu rada, istaknula je Isabel Cano Aguilar, predsjednica studijske grupe zadužene za izradu ovog Mišljenja EGSO-a.

 

Biogospodarstvo i prijelaz na kružno gospodarstvo ključni su i konkretni pristupi prilagodbi klimi kako se Europa oporavlja.

 

Gdje pronaći sredstva za mjere prilagodbe?

Ljudski i ekonomski troškovi katastrofa povezanih s klimom ogromni su. Ekonomski gubici iznose stotine milijardi dolara. Izvješće UN -a o ljudskim troškovima katastrofa daje jasnu sliku: "U posljednjih dvadeset godina zabilježeno je 7 348 katastrofalnih događaja koji su odnijeli približno 1,23 milijuna života i pogodili ukupno više od 4 milijarde ljudi. Osim toga, katastrofe su dovele do približno 2,97 bilijuna dolara ekonomskih gubitaka širom svijeta.

 

Postoji nekoliko postojećih izvora financiranja EU-a za financiranje prilagodbe, uključujući Europski zeleni plan, VFO i NextGenerationEU.

EGSO poziva na to da se bolje razjasne razne mogućnosti i uvedu postupci prilagođeni korisnicima, kako bi se zajamčio pravodoban pristup financiranju u praksi.

Osim toga, ukidanjem subvencija za fosilna goriva i provedbom zelenih fiskalnih reformi oslobodila bi se znatna sredstva iz javnih proračuna, uklonile sustavne nedosljednosti i stvorili novi prihodi za financiranje prilagodbe klimatskim promjenama, naglašava suizvjestitelj za ovo Mišljenje, Kęstutis Kupšys.

EGSO u svojem Mišljenju kritizira činjenicu da još nije predložen poseban plan za ukidanje subvencija štetnih za okoliš.

 

Kako bi EU postao globalni predvodnik u postavljanju standarda u području održivog financiranja, Komisija bi trebala postavljati visoke ciljeve i pridržavati se znanstveno utemeljenih načela tehnološke neutralnosti, među ostalim i u pogledu taksonomije EU-a.

 

Europska komisija je novu Strategiju EU -a o prilagodbi klimatskim promjenama, usvojila nakon ocjene prethodne Strategije za 2013. godinu. Zaključak je bio da nije postignut dovoljan napredak, zbog nedostatka podataka, lošeg planiranja, praćenja, izvještavanja i ocjenjivanja, sporog postupanja kao rezultata neprimjernih ulaganja javnog i privatnog sektora, neuspjeha u rješavanju klimatskih učinaka izvan EU-a te opredijeljenosti država članica koja je bila na dragovoljnoj osnovi.

Stoga je cilj strategije otkloniti nedostatke prethodne strategije, preusmjeriti fokus sa razumijevanja problema na pronalaženje rješenja i preći s planiranja na primjenu. MH

 

Izvor:

Employers and trade unions join with NGOs: climate change prep is now urgent

 

Mišljenje EGSO-a NAT/815 - Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama