Novosti

10. 01. 2006.

NHS PROTIV PREBACIVANJA CIJENE ZBRINJAVANJA AMBALAŽNOG OTPADA NA GRAĐANE

ZAGREB, 10. siječnja 2006. (Hina) - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) pozvali su danas poslodavce da cijenu zbrinjavanja ambalažnog otpada ne prebacuju na građane.
Što god se u Hrvatskoj dogodi, račun za to platit će građani, pa će se to očito dogoditi i s primjenom novog Pravilnika o ambalaži, upozorio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever na konferenciji za novinare.
Pravilnik o zbrinjavanju ambalažnog otpada očekuje se već desetak godina, a nije dosad stupio na snagu samo zbog lobiranja velikih proizvođača toga otpada, pa su proizvođači imali dovoljno vremena i ekstra profita da se pripreme za njegovu primjenu, ustvrdio je Sever.
Trenutno je samo zbog povećanja cijena nekih proizvođača pića (Coca-Cola, Jamnica) sindikalna košarica minimalnih životnih troškova poskupjela za 0,5 posto, a ako se ostvare sva najavljena poskupljenja, rast životnih troškova bit će daleko veći, kaže Sever.
Predsjednik NHS-a optužio je proizvođače, poput Coca-Cole, da "skaču na zadnje noge" kada se na njih želi prebaciti dio odgovornosti za zbrinjavanje otpada koji sami proizvode, a istovremeno najavljuju otpuštanje 123 radnika koji rade na dostavi jer su im preskupi.
S druge strane, jučerašnji početak prikupljanja ambalaže pokazao je pravo socijalno stanje u Hrvatskoj jer su umirovljenici, nezaposleni i djeca "očistili" kontejnere, spremnike, parkove i javne površine od
nepovratnih boca, limenki i PET ambalaže kako bi zaradili 50 lipa po komadu.
Vlada i poslodavci moraju pronaći način za rješavanje ambalažnog otpada na društveno koristan način, a da se pritom cijena ne naplati od građana.
Ni strpljenje građana nije beskrajno, a budu li prisiljeni zbog takvih postupaka tražiti pravdu na ulicama, odgovornost sigurno neće biti na njima, naglasio je predsjednik NHS-a.
Pod opširnije možete pročitati pismo koje je NHS uputio Vladi RH i Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kao i kako su ostali mediji popratili tiskovnu konferenciju NHS-a o ovom važnom društvenom pitanju.

NHS PROTIV PREBACIVANJA CIJENE ZBRINJAVANJA AMBALAŽNOG OTPADA NA GRAĐANE

10. siječnja (HRT) - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) pozvali su poslodavce da cijenu zbrinjavanja ambalažnog otpada ne prebacuju na građane. Što god se u Hrvatskoj dogodi, račun za to platit će građani, pa će se to očito dogoditi i s primjenom novog Pravilnika o ambalaži, upozorio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever na konferenciji za novinare.
Pravilnik o zbrinjavanju ambalažnog otpada očekuje se već desetak godina, a nije dosad stupio na snagu samo zbog lobiranja velikih proizvođača tog otpada, pa su proizvođači imali dovoljno vremena i dodatnog profita da se pripreme za njegovu primjenu, ustvrdio je Sever. Trenutačno je samo zbog povećanja cijena nekih proizvođača pića (Coca-Cola, Jamnica) sindikalna košarica minimalnih životnih troškova poskupjela za 0,5 posto, a ako se ostvare sva najavljena poskupljenja, rast životnih troškova bit će daleko veći, kaže Sever. "Vlada i poslodavci moraju pronaći način za rješavanje ambalažnog otpada na društveno koristan način, a da se pritom cijena ne naplati od građana. Ni strpljenje građana nije beskrajno, a budu li prisiljeni zbog takvih postupaka tražiti pravdu na ulicama, odgovornost sigurno neće biti na njima", naglasio je predsjednik NHS-a.

SEVER ZBOG POSKUPLJENJA PISAO VLADI I HUP-u
10.1.2006 12:13:53

(OTVORENI RADIO) Predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever pozvao je građane da kupuju proizvode onih proizvođača koji zbog stupanja na snagu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu nisu povećali cijene svojih proizvoda. Također, pozvao je proizvođače koji su poskupjeli dio svojih proizvoda da preispitaju svoju odluku. Prosvjedujući protiv povećanja cijena, Sever je Vladi i Udruzi poslodavaca uputio otvoreno pismo. U njemu poslodavce poziva da ne prebacuju konačnu cijenu zbrinjavanja ambalažnog otpada kojeg su sami proizveli na građane, a Vladu da stvori uvjete da se u poslu zbrinjavanja ambalažnog otpada ne bi pogodovalo pojedincima u svrhu stjecanja veće dobiti i nepravednog bogaćenja.

RAT ZBOG AMBALAŽE Val poskupljenja značajno će osiromašiti godišnji budžet hrvatskih obitelji

(VEČERNJI LIST) Nakon što su Vladina tijela i udruge potrošača pozvali građane da bojkotiraju skuplje proizvode te kupuju samo one proizvode koji su zadržali stare cijene, tom se apelu priključio i sindikat. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnoga hrvatskog sindikata, prozvao je velike korporacije zbog prebacivanja troška zbrinjavanja ambalaže na kupca.
Coca-Cola ne štedi na marketingu i prodaji proizvoda u atraktivnoj i za rukovanje spretnoj ambalaži, o čijem se kasnijem zbrinjavanju na brine, ali skače na zadnje noge kad se i na nju želi prebaciti dio društvene odgovornosti za zbrinjavanje otpada koji sama prozvodi ističe Sever, koji kaže da korporacije troše golema sredstava za angažiranje vrhunskih sportaša, glumaca, pjevača, modela i drugih javnih soba, ali ne žele financirati zbrinjavanje otpada.

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI
Urbroj: 004-KS-01/06
Zagreb, 10. siječnja 2006.

Vlada Republike Hrvatske
Hrvatska udruga poslodavaca

Predmet: Gospodarenje ambalažnim otpadom

Poštovani,
slijedom stupanja na snagu novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu i najava koje se čuju od strane gospodarstvenika, njegovih proizvođača, smatramo nužnim obratiti Vam se ovim otvorenim pismom.
Svjetski trend sve većeg usmjeravanja ka nepovratnoj ambalaži i u Republici Hrvatskoj nazočan je godinama. Onaj koji otpad proizvodi najčešće ne brine puno o njegovom zbrinjavanju. To se sve češće ostavlja na teret drugima. U sve bespoštednijoj borbi za tržište teži se ka što dopadljivijoj, očima privlačnoj ambalaži koja će na policama, uz mnoštvo čak i kvalitetom slične robe, ali od drugih proizvođača, moći privući pozornost kupca i usmjeriti ga ka odluci da se u širokoj ponudi odluči baš za tu robu. Kvalitetna roba u lošoj neprivlačnoj ambalaži može na polici stajati dulje od one nekvalitetnije, ali oku privlačnije upakirane. Ambalaža uz privlačan i atraktivan izgled i praktičnost, traži i što veću jednostavnost u rukovanju, sigurnost i nelomivost te kupčevu što manju brigu oko njenog skladištenja i zbrinjavanja. Dijelom je to uzrokovano i zbog sve skučenijeg i skupljeg životnog prostora kupaca, ali većim dijelom zapravo da mu se pojednostavni kupnja i samo življenje. No, ne treba zaboraviti kako i proizvođači ostvaruju solidne uštede plasirajući nepovratnu ambalažu, jer ne moraju voditi brigu o praznoj ambalaži, od njenog prijema i skladištenja do čišćenja i dezinfekcije u pripremi za novo punjenje (kad je riječ recimo o bocama). Tako se sve više ambalaže proizvodi za jednokratnu uporabu, ali je sve više te iste ambalaže proizvedeno od u prirodi teško razgradivih materijala i sirovina. Atraktivnost i privlačnost ambalaže upravo traže takve sirovine i materijale. Tako često i roba lošije kvalitete lakše nalazi svoj put do kupca, ako je u privlačnoj i za rukovanje jednostavnoj ambalaži. Ne kaže se badava: "Izlog prodaje dućan!" Najčešće nije kupac taj koji određuje izgled i vrstu ambalaže, već mu je nameće proizvođač. A upravo zbog gotovo jednoobraznosti trendova u ambalaži kupac je doveden u situaciju da ni nema širokog izbora, vezanog uz vrstu ambalaže jer je gotovo svuda od sličnih ili istih materijala. Dakle, budući je ambalaža takva jer je takvom određuje proizvođač roba, a ne želja i volja kupca, onda i njeno zbrinjavanje treba biti prvenstveno briga onoga tko ju je proizveo, a ne kupca. Očito je kako bi proizvođače trebalo daleko više brinuti i zbrinjavanje otpada, a ne u svemu tome samo kako cijenu toga prebaciti na nekog drugog.
U bitci za kupca tvrtke sve veća sredstva troše na marketing pa su sve češće marketinški stručnjaci plaćeni daleko više od vrhunskih tehnologa i majstora u proizvodnji (čak se barata izrazima «marketinški guru» i sl.). Marketing u tvrtkama gotovo da sve više postaje sam sebi svrha, a ambalažu, koja ide pod ruku s njime, sve se češće cijeni i više od samih proizvoda koji su u nju umotani i na njeno se proučavanje i istraživanje ulaže gotovo i više nego li u same proizvode. Moramo se stoga zapitati kupujemo li mi sve češće ambalažu kojoj je zapravo samo dodatak roba koju smo željeli kupiti.
Uspije li se dobro i atraktivno «umotati», može se svašta lakše prodati, od roba sumnjive kvalitete do «bofl» robe. Kupca se sve češće dovodi do razine svrake koja lako sleti privučena svijetlećim stakalcem, a onda biva uhvaćena jednako kao i noćni leptiri koji privučeni svjetlom spale krila na vrućoj svjetiljci. Pa uistinu je nekorektno da nam to što se privučeni «spalimo» sada još netko i naplati.
Ogromna se sredstva troše na angažiranje vrhunskih modela, športaša, glumaca, pjevača i mnogih drugih javnih osoba za nekoliko minuta ili čak sekundi promidžbenih spotova ili njihovo pojavljivanje na promidžbenim javnim nastupima i turnejama.
Na drugoj se strani radnike u tim istim tvrtkama sve više vrednuje lako potrošnom i zamjenjivom robom. Na njima i njihovim pravima štedi se sve više da bi se sve veći iznosi trošili u sve bespoštednijoj marketinškoj trci. I pri tome se sve više i same radnike pokušava uvući u te bitke u kojima zapravo najveću korist izvlače vlasnici tvrtki. U poslovne se planove iz godine u godinu unose sve teže ostvarivi ciljevi sve većih stopa rasta. A njihovim se nerijetkim podbacivanjem, ispod zacrtanih razina, (ali se rast ipak ostvari, samo niži od planiranog) opravdava pred radnicima rezanje njihovih prava, ograničenje rasta plaća, otpuštanje.
Zanimljiv je primjer Coca Cole Beverages Hrvatska d.d., koja ne štedi na marketingu, i sama prodaje proizvode u atraktivnoj i za rukovanje spretnoj ambalaži o čijem kasnijem zbrinjavanju ne brine, ali «skače na zadnje noge» kad se i na nju želi prebaciti dio društvene odgovornosti oko zbrinjavanja otpada koji sama proizvodi i sada je među onima koji najavljuju povećanje cijena. Istovremeno, bez ustručavanja najavljuje otpuštanje 123 radnika koji rade na dostavi jer su im preskupi. Očito je kompanija osjetljiva samo kad je riječ o njenom profitu. Na to nas posljednjih dana snažno upozorava Marijan Sokačić predsjednik Samostalnog sindikata Coca Cole Beverages Hrvatska d.d.
I dok jedni žive u sve većoj raskoši visokih menadžerskih primanja, izdašne reprezentacije i mnogih drugih beneficija, od službenih automobila do uporabe poslovnih kartica i sl. drugi sve češće ostvaruju sve manje prava i sve češće u poduzeću postaju zaposleni drugoga reda. Osim toga u ovoj napaćenoj zemlji, kad god za nešto nema novaca ili kad su za nešto nužna dodatna sredstva, bez obzira radilo se o troškovima zdravstva, goriva, poreza, hrane, mirovina ili bilo čega drugoga, uvijek konačnu cijenu plaća građanin.
Ne treba zaboraviti kako se u javnosti često spominje da je Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu trebao biti donesen i stupiti na snagu još 1999. godine, no kako, zahvaljujući lobiranju HUP-a, a posebno velikih proizvođača tog ambalažnog otpada, Pravilnik nije donesen i temeljem toga ti su isti proizvođači otpada zarađivali ogroman ekstra profit koji se mjeri u milijardama kuna.
Stoga vrlo jasno želimo upozoriti u prvome redu poslodavce. Ne prebacujte konačnu cijenu zbrinjavanja ambalažnog otpada, kojega ste Vi proizveli, na građane. Ne povećavajte nerazumno cijenu Vaših proizvoda upakiranih u tu ambalažu. Ne pokušavajte tim Vašim potezima izravno proizvesti nezadovoljstvo kod kupaca i kroz njihovo nezadovoljstvo ostvarivati dodatni pritisak na Vladu Republike Hrvatske. Ne uvlačite u tu borbu i vlastite radnike, pod obrazloženjem kako se bore za osobnu egzistenciju, a sve zapravo s ciljem kako Vaši profiti ne bi bili ni za lipu niži. U slučaju najavljenih povećanja vaših cijena građanima neće preostati drugo nego li tražiti povećanje plaća i mirovina kako bi se s poskupljenjima mogli nositi. Krajnje je vrijeme da poduzeća, odnosno njihovi vlasnici počnu preuzimati i društvenu odgovornost i da odgovornost prema van, prema društvenoj zajednici u kojoj djeluju, postane sastavni dio korporativne odgovornosti, a da se pri tome cijena ne naplaćuje ni od građana ni od vlastitih radnika. Niti se s njima manipulira u svrhu vlastitog bogaćenja i što manjeg osobnog angažiranja.
Vlada pri tome mora stvoriti uvjete kako se u poslu zbrinjavanja ambalažnog otpada ne bi za pojedince stvorili posebni preduvjeti i pogodovalo im se u svrhu stjecanja veće dobiti i neopravdanog bogaćenja. Vlada Republike Hrvatske i poslodavci moraju naći način da se problem ambalažnog otpada riješi na društveno koristan način, a da se pri tome cijena ne naplati od građana. Jednostavno smo siti toga da rješavanje svih društvenih problema putem isporučivanja računa i naplatom od građana predstavlja liniju manjeg otpora i za poslodavce i za vlade. Jer ni strpljenje građana nije beskrajno i budu li prisiljeni zbog takvih postupaka prema njima tražiti pravdu na ulicama, odgovornost za te postupke i posljedice tih postupaka sigurno neće biti na njima.

S poštovanjem
PREDSJEDNIK
Krešimir Sever