Novosti

19. 05. 2021.

Premalo Hrvata na radu od kuće, COVID-19 naštetio mladima pri zapošljavanju

RAD U UVJETIMA PANDEMIJE

Svaki četvrti Finac u 2020. radio od kuće, a Hrvata tek 15-ak tisuća više nego 2019.

AUTOR Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST) Mjere socijalnog udaljavanja koje su uvedene kao odgovor na pandemiju COVID-19 povećale su broj radnika koji su tijekom 2020. radili od kuće zadva i pol putau odnosu na zastupljenost rada od kuće u prethodnom desetljeću.

 

U Europskoj uniji lani je od kuće radilo nešto više od 12 posto svih zaposlenih u dobi do 64 godine, prema pet posto koliki je udio radnika koji su radili od kuće bio prije toga. Hrvatska se našla u grupi zemalja gdje je rad od kuće bionajmanje zastupljen. S udjelom od svega 3,1% bio je četiri puta slabije zastupljen od prosjeka EU. Prenese li se to na apsolutne brojke, proizlazi da je lani od kuće radilo oko 45 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj, odnosno samo oko 15 tisuća više nego 2019.

 

 

Manje privremenih ugovora

 

Finska je na vrhu liste država članica EU gdje je lani svaki četvrti zaposleni radio od kuće. Finsku su slijedili Luksemburg (23%) i Irska (21,5%). Suprotno tome, najmanji udio radnika koji su lani radili od kuće zabilježen je u Bugarskoj (1,2%), Rumunjskoj (2,5%), Hrvatskoj (3,1%) i Mađarskoj (3,6%), navodi Eurostat. Lani je došlo i do laganog pada prosječne stope zaposlenosti u EU za osobe u dobi od 20 do 64 godine na 72,4% prema 73,1% u 2019. Pokazalo se da su bez posla najčešće ostajalimladi.

 

Iza tog prosjeka, mogu se pronaćivelike razlikemeđu zemljama –Švedska, Njemačka i Nizozemska imaju 8 od 10 zaposlenih u toj dobi, dok je zaposlenost ispod 70% bila Ljubica Gatarić u Hrvatskoj (66,9%), Španjolskoj (65,7%), Italiji (62,6%) i Grčkoj (61,1%). Kako su mnoge usluge bile onemogućene, tako se lani smanjio i udio privremenih ugovora u ukupnom zapošljavanju u svim zemljama, pa i u Hrvatskoj, gdje se spustio na oko 13 posto. Španjolska je lani imala 20% privremenih ugovora unutar svoje radne snage, a Portugal i Poljska oko 15 posto. Hrvatska je iza njih na četvrtom mjestu.

 

 

Rast zapošljavanja starijih

 

Inače, Eurostat navodi da se broj zaposlenih u dobi do 64 godine u EU povećao sa 180,2 milijuna u 2005. na 191,5 milijuna u 2020., odnosno za 11,3 milijuna. Ali, jedno od najrelevantnijih otkrića je da je ovaj porast u cijelosti uzrokovan porastom broja zaposlenih starije generacije u dobiod 55 do 64 godine. Njihov se broj tijekom posljednjih 15 godina povećao za 16 milijuna sa 19,7 milijuna na 35,7 milijuna u 2020. godini.

 

Broj zaposlenih mladih u dobi do 24 godine smanjio se za 3,5 milijuna sa 18 milijuna 2005. na lanjskih 14,5 milijuna. Mladi su 2005. činili 10% svih zaposlenih u odnosu na samo 7,6% u 2020. godini, dok su osobe u dobi od 55 do 64 godine predstavljale 11 posto svih zaposlenih 2005. godine u odnosu na 18,7% u 2020. COVID-19 je mladima uzeo priliku da se prvi put zaposle ili su najlakše od ostalih generacija ostajali bez posla.

 

 

Eurostat: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/edn-20210517-2?redirect=%2Feurostat%2Fweb%2Fmain%2Fnews%2Fwhats-new