Rad u uvjetima maksimalnih temperatura regulirati Direktivom
Još jedno ljeto sa smrtonosnim toplinskim valovima pokazuje zašto je Europi prijeko potrebno zakonodavstvo koje će regulirati najviše radne temperature kako bi se radnici zaštitili od učinaka klimatskih promjena.
Sindikati pozivaju Europsku komisiju na poduzimanje mjera nakon što su dva radnika kolabirala i umrla od toplinskog udara u Španjolskoj prošlog tjedna. U Francuskoj, koja nema maksimalnu radnu temperaturu, 12 ljudi umrlo je od nesreća na radu uzrokovanih vrućinom 2020.
Slične tragedije bit će sve češće bez reguliranja sigurnih radnih temperatura.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji rad na temperaturi između 16°C i 24°C je najprikladniji za radnike. Kada temperature porastu iznad 30°C, rizik od nesreća na radu povećava se za 5-7%, a kada temperature pređu 38°C, taj se rizik povećava za 10% i 15%.
Vrtoglavica, glavobolja i grčevi u mišićima rani su simptomi toplinskog stresa, koji može dovesti do povraćanja, gubitka svijesti i naposljetku smrtnih slučajeva ako se nešto ne poduzme.
Eurofound kaže kako je diljem EU-a 23% svih radnika izloženo visokim temperaturama barem četvrtinu vremena, što se penje na 36% u poljoprivredi i industriji te 38% u građevinarstvu.
Ali istraživanje članica ETUC-a pokazalo je da samo nekoliko europskih zemalja ima propise koji štite radnike tijekom toplinskih valova, sa širokim rasponom ograničenja – od 28 do 36 stupnjeva:
Belgija: 29°C za lagano fizičko opterećenje, 26°C za umjereno teško fizičko opterećenje, 22°C za teško fizičko opterećenje i 18°C za vrlo teško fizičko opterećenje
Mađarska: 31°C za sjedeći i laki fizički rad, 29°C za umjereni fizički rad i 27°C za težak fizički rad
Latvija: Maksimalna radna temperatura za rad u zatvorenom prostoru je 28°C
Crna Gora: Maksimalna radna temperatura za rad na otvorenom je 36°C
Slovenija: Temperatura zraka u radnim prostorima ne smije biti viša od 28 °C
Španjolska: Maksimalne radne temperature za sjedeći rad, kao što je uredski rad su 27°C, dok je za lagani rad 25°C. Ta se ograničenja, međutim, ne odnose na sve vrste poslova, niti na sve radnike niti na sve prostore.
U Hrvatskoj je Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 105/2020) određeno kako je u odnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta (rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom prostoru) poslodavac dužan postupati u skladu sa uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada. Međutim, Pravilnikom nije određena maksimalna temperatura za rad na otvorenom niti u zatvorenom prostoru za vrijeme vrućina.
Usred rastuće klimatske krize, ETUC poziva Europsku komisiju na rješavanje ovog problema nedostatka zaštite radnika kroz direktivu o maksimalnim radnim temperaturama.
EU i nacionalne vlade također bi trebale prestati s rezovima što se tiče broja inspektora rada što se radilo u proteklom desetljeću
Savjeti nisu dovoljni jer dokazi iz SAD-a pokazuju da su prekarni radnici zbog uvjeta rada najizloženiji vrućinama, s više od 70% svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom tijekom prvog tjedna na poslu.
Claes-Mikael Ståhl, Zamjenik glavnog tajnika ETUC-a, rekao je:
“Toplinski valovi mogu biti kobni za ljude koji rade nezaštićeni od sunca, čemu smo već svjedočili u Španjolskoj ovog ljeta. Radnici su svaki dan na prvoj crti klimatske krize i potrebna im je zaštita kako bi odgovorili na sve veću opasnost od ekstremnih temperatura. Vrijeme ne poštuje državne granice, zbog čega nam treba europsko zakonodavstvo o maksimalnim radnim temperaturama. Političari ne mogu iz udobnosti svojih klimatiziranih ureda nastaviti ignorirati opasnost za naše najugroženije radnike."
Više:
ETUC Resolution on the Need for EU Action to Protect Workers from High Temperatures
ETUI report on Heatwaves as an Occupational Hazard
Smjernice u Hrvatskoj:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_09_105_1965.html
Izvor: Climate crisis requires EU law on maximum working temperatures
