Sindikalac Krešimir Sever zabrinut: ‘Inflacija i rat povećat će broj siromašnih, plaće moraju rasti’

Mjere koje je Vlada pripremila s ciljem da ublaži posljedice koje će na životni standard građana imati poskupljenje energenata i hrane nisu još ni stupile na snagu, a situaciju je u potpunosti promijenio rat u Ukrajini. Prerano je i nemoguće govoriti o njegovim posljedicama na ostatak Europe, čak i ako one budu samo ekonomske. Uz sve teže prilike u Europi zbog inflacije, nužno je što bolje zbrinuti i milijune izbjeglih Ukrajinaca, koji su preko noći ostali bez svega. O ovim aktualnim temema razgovarali smo s Krešimirom Severom, predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Spriječiti nekorektne

Europska unija najavila je da će za izbjeglice iz Ukrajine otvoriti tržište rada. Ne bi bilo prvi put da ljudi koji moraju napuštati svoje domove postanu i jeftina radna snaga.

– Najvažnije je zbrinuti te ljude i to po svim osnovama, osigurati im smještaj, hranu, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, školovanje za djecu, trebamo osigurati i uvjete da ti ljudi mogu dobiti i posao. Znamo da zasad od rata bježe žene i djeca jer se muškarci većinom ostaju boriti. Ponuda radnih mjesta dakle ovisi o činjenici da su to zasad uglavnom žene. Ono što znamo iz iskustva je da je Zapadna Europa i dosad pokazala da koristi stranu radnu snagu, da koristi činjenicu da ljudi odlaskom u zapadne zemlje mogu dobiti veće plaće i bolje uvjete nego u matičnoj državi. Tako su dobivali stručnu i kvalitetnu, a jeftiniju radnu snagu, onu u čije su obrazovanje i osposobljavanje ulagale njihove matične države. Takvom situacijom bogatije države koristile su se i bez rata, a stanje će se dodatno zakomplicirati jer će biti sve više ljudi koje je rat otjerao iz njihove domovine. Moguće je da će to neki pokušati iskoristiti da lakše dođu do radne snage, i to ne kako bi snizili cijenu rada, nego kako bi izbjegli povećanje cijene rada, na što je prije početka rata upućivalo stanje u Europi s rastom inflacije i troškova života. Mi smo tome svjedoci u Hrvatskoj, nije radna snaga iz inozemstva snižavala cijenu rada, nego se koristila loša situacija u zemljama tih ljudi kako se ne bi morale povećavati plaće od kojih se u Hrvatskoj ne može živjeti, ali su u zemljama iz kojih su dolazili stranci, ipak bile privlačna zarada.

Na rubu siromaštva i javni sektor

Logičan zahtjev sindikata je rast plaća, o tome se s onima koji zastupaju javni sektor trenutno i pregovara. Hoće li Vlada možda reći da sada nema novca?

– Plaće moraju rasti svima, i u privatnom, i u javnom sektoru, i to je jedini način da se prati inflacija. Stalno se govori o trošku plaća u javnom sektoru, ali upravo u javnom sektoru, u pravosuđu primjerice, pa čak i kulturi, imate ljude koji tek s dodatkom na minuli rad i to uz staž od 20 i više godina, dosegnu minimalnu plaću. Nerijetko se događa da im ni taj staž nije dovoljan da bi bez doplate iz proračuna dosegnuli minimalnu plaću koju je država propisala zakonom pa su i ljudi kojima je država poslodavac na rubu siromaštva.

Kako spriječiti da se ljude koji bježe od rata dodatno ne iskoristi za nečiji profit?

– Neće svi poslodavci koristiti situaciju da odjednom imaju na raspolaganju dodatnu radnu snagu, koja je zbog rata i jada koji proživljavaju napustila svoju državu, ali dio njih hoće. Zato o tome moraju voditi računa vlade u svim državama koje će prihvatiti Ukrajince, mora se raditi snažan pritisak da ti ljudi dodatno ne stradaju. Uz to, dosad je uglavnom riječ o majkama s djecom koje su posebno ranjive. Poslodavci koji su i dosad bili korektni, bit će to i ubuduće, nema razloga da ne bude tako, ali bi se one koji će postupati drukčije u tome trebalo spriječiti. Vjerujem da će čak veliki dio poslodavca postupati korektno, ali uvijek će se naći neki koji će htjeti iskoristiti strašnu situaciju u kojoj su se ljudi koji bježe od rata našli. Važno je da to nastoje spriječiti sindikati, ali i poslodavačke udruge i javne vlasti i da javno prozivaju one koji to čine i onemoguće ih u tome. Svoj posao moraju odraditi i oni koji su prema zakonu zaduženi za inspekcijske poslove.

Puno neizvjesnosti

Samo tjedan dana prije početka rata u Ukrajini cijela se Europa bavila mjerama protiv inflacije i poskupljenja energenata. Rat u Ukrajini tu je situaciju učinio potpuno nepredvidljivom. Treba li i može li Vlada donijeti dodatne mjere da se ublaže inflatorni pritisci?

– Rast cijena energenata i hrane već je za dio hrvatskih građana nepodnošljiv, a rat će to dodatno pogoršati. Vidimo kako iz dana u dan rastu cijene energenata, a samo je pitanje koliko će onda rasti cijene ostalih proizvoda i hoće li pojedine velike korporacije, pa i mali poduzetnici, iskoristiti tu situaciju za podizanje cijena i više nego što je opravdano, a sve pod izlikom slobodnog tržišta i tobožnje nužnosti. Ne smijemo smetnuti s uma ni da su Ukrajina i Rusija veliki proizvođači žita i vjerojatno ne postoji nitko tko bi se usudio sada prognozirati gdje će se rast cijena zaustaviti. Vlada je u paketu mjera uglavnom povukla većinu poteza koji su joj na raspolaganju. Na velik broj prehrambenih proizvoda snizit će PDV na pet posto, snižen je PDV na plin na 13 posto, s tim da će do 1. travnja sljedeće godine PDV na isporuku plina biti pet posto. Ima još prostora da se snizi i PDV na električnu energiju na pet posto, ili da se u obračunu trošarina na gorivo napravi neki pomak. Vidimo da su goriva, kojima Vlada nije ograničila cijene, poskupjela i da su njihove cijene na rekordnoj razini. Cijene nafte stalno rastu i zato se u Vladi, iako Europska unije propisuje minimalne trošarine, moraju pozabaviti načinom na koji se trošarina obračunava.

Eventualno se još može posegnuti za zamrzavanjem cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Sada je zapravo trenutak kad poduzetnici moraju pokazati da ne žele izvući maksimalan profit. Zanimljivo je, kad ostvaruju dobit, onda se pozivaju na tržište i dobit je individualna, ali je za njih njihov gubitak socijalna kategorija i očekuju da cijelo društvo pokrije njihove gubitke. Dok ostvaruju dobit, onda stalno zazivaju smanjenje poreza, ali kad im dođu teški dani, onda država treba imati novca da im pomogne. Ali otkuda državi novac ako neće naplatiti porez? Naravno da je dužnost javnih vlasti biti uz svoje građane i gospodarstvenike, ali na prvom mjestu uza svoje građane.

Siromašni i solidarni

Predstoji nam rast siromaštva.

– I bez rata vjerojatno nije postojao nitko tko bi tvrdio da se to neće dogoditi. Uz rat u Europi pritisak će biti samo veći. U Hrvatskoj će se i uz sve Vladine mjere, pa čak da ih Vlada ojača, povećati broj siromašnih, broj onih koji ne mogu plaćati obveze, broj blokiranih. Rat je donio dodatnu neizvjesnost i po pitanju cijena energenata i cijena hrane, ali i neizvjesnost oko toga hoće li ljudi putovati, hoće li trošiti ili čuvati novac, a onda posljedično i što će biti s našim turizmom, ​gospodarstvom, izvozom. Puno je neizvjesnosti, ali izvjesno je da će siromaštvo rasti.

Strahujete li da bi prijetnja siromaštvom mogla u slučaju većeg broja izbjeglica u Hrvatskoj stvoriti konflikt među te dvije ranjive skupine?

– Ne. Hrvatska je uz svoje prognanike i u puno lošijoj situaciji od današnje, u vrijeme Domovinskog rata zbrinjavala izbjeglice iz Bosne i Hercegovine i to nije trajalo kratko. Kroz Hrvatsku su prošle stotine tisuća izbjeglica prije nekoliko godina i nikada se nije dogodio nijedan ozbiljan incident. Koliko god im bilo teško i koliko god i sami imali malo, hrvatski građani su uvijek pokazivali veliku solidarnost. Čovjek stvarno mora biti ponosan na to i vjerujem da ćemo i ovaj put jednako postupiti kad su u pitanju oni kojima je teže nego nama. U to nimalo ne sumnjam.