Novosti

13. 05. 2021.

Španjolska prva dala prava gig radnicima

PRETEKLI I UNIJU U TOME

Uber, Eats, Deliveroo, Glovo... u Španjolskoj će svima koji rade za njih morati ponuditi ugovor o radu nakon 12. kolovoza kad novi zakon stupi na snagu

AUTOR Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST) Prva u Europi Španjolska je platformskim radnicima koji rade za gig tvrtke dala status radnika sa svim pripadajućim pravima.

 

Nova će zakonska odredba stupiti na snagu 12. kolovoza nakon tromjesečnom prijelaznog roka do kada će Uber, Eats, Deliveroo, Glovo... svima koji rade za njih morati ponuditi ugovor o radu te u njega uključiti radno vrijeme, nadoplatu za prekovremeni i noćni rad te plaćene doprinose.

 

Socijalistička lijeva koalicija Pedra Sancheza pretekla je tako i šeficu Europske komisije Ursulu von der Leyen koja je još lani kazala da će poboljšanje radnih uvjeta za osobe koje rade u platformskoj ekonomiji biti jedna od ključnih novih inicijativa za ovu godinu. Europska komisija je, međutim, završila prvi krug javnog savjetovanja oko platformskog radnika te bi i Bruxelles mogao do ljeta izaći sa svojim prijedlogom. Ta će se tema otvoriti i u hrvatskim pregovorima o promjenama Zakona o radu.

 

 

Pravna bitka i u Britaniji

 

–Španjolska je prva zemlja koja je donijela zakon koji uređuje odnos između platforma za dostavu i njihove radne snage – rekla je španjolska ministrica rada Yolanda Díaz, svjesna da svijet gleda što se zapravo događa u zemlji za koju se procjenjuje da ima oko 30 tisuća letećih dostavljača, mladih ljudi u tridesetima s izbjegličkom pozadinom koji na tjedan za 50 sati rada mogu zaraditi 400 eura. Obruč oko gig tvrtki počeo se stezati najprije na sudovima.

 

Zakonsko rješenje španjolske vlade došlo je nakon presude tamošnjeg Vrhovnog suda da tužene tvrtke moraju zaposliti leteće vozače. Slična se pravna bitka vodi i drugdje pa je Vrhovni sud Velike Britanije u veljačipotvrdio presududrugostupanjskog suda da su vozači Ubera i drugih platformskih tvrtki zaposlenici tih tvrtki, a ne njihovi neovisni dobavljači. Tužbe su pokrenute još 2016. godine. Prema anketama Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, procjenjuje se da je oko 24 milijuna osoba (ili 11% radne snage u EU) barem jednom pružalo usluge putem lokacijskih ili internetskih platformi za rad. Od toga 3 milijuna (1,4%) živi od takvog rada, za 9 milijuna Europljana (4,1%) rad preko platformi jesporedni izvor prihoda, za oko 5 milijuna sporadični.

 

U dvije godine tržište platformskog rada poraslo je 30%. Istraživanje Eurofounda iz 2019. godine sugerira da je i kod nas taj oblik rada masovniji nego što se čini te ga je povremeno ili stalno isprobalo deset posto populacije, što bi bilo oko 400.000 građana. Otprilike svaki treći među njima pokušao je dodatno zaraditi taksiranjem ili na dostavama, ali nisu se dugo zadržavali u tom poslu. No, približno 40 tisuća hrvatskih građana živjelo je od rada putem platformi, nešto više od 100.000 osoba radilo je preko platformi manje od deset sati tjedno.

 

 

Ključan je radni odnos

 

Sama javna rasprava pokazala je da poslodavci, predstavljeni kroz krovnu asocijaciju BUSINESS EUROPE, brane stav kako platformski radnik nije pravna kategorija, i doživljavaju ga kao pozitivan primjer sve veće raznolikosti u novom načinu rada. Ne vide potrebu da se to rješavaEuropskom direktivom, a pogotovo da postoji obveza zapošljavanja svih koji rade putem platformi.

 

– Međutim, slažemo se da postoji potreba za djelovanjem na odgovarajućim razinama radi rješavanja izazova povezanih s radnim uvjetima u radu platforme, tamo gdje oni postoje – navode poslodavci. Krovna sindikalna organizacija, Europska konfederacija sindikata (ETUC), išla je sa stavom da polazna točka svih razgovora treba biti pretpostavka kako se ovdje radi o radnom odnosu.