Novosti

16. 02. 2021.

Što kaže EU direktiva: ‘Minimalac’ ne smije biti niži od 50 posto prosječne plaće, u Hrvatskoj još uvijek jest

HRVATSKA

Autor: Renata Škudar

(NACIONAL) EU je jedno od najbogatijih područja na svijetu, no unatoč tome 95 milijuna Europljana živi u opasnosti od siromaštva. Porazna je i činjenica da je 10 posto zaposlenih Europljana izloženo riziku od siromaštva jer se niske plaće u mnogim državama članicama ne povećavaju istom stopom kao i druge vrste plaća. Sve to dovodi do nejednakosti u dohotku koji stvara nejednakosti u društvu, smanjuje sposobnost ljudi da podmiruju svoje financijske obaveze i bitno narušava kvalitetu njihova života.

 

Stoga je Europski parlament usvojio rezoluciju o smanjivanju razlika i suzbijanju siromaštva među zaposlenima i podržao prijedlog Europske komisije o direktivi o minimalnim plaćama kojom bi se osiguralo da svi zaposleni od svoga rada mogu dovoljno zarađivati za pristojan život. Za ukidanje siromaštva među zaposlenima, zastupnici pozivaju na uvođenje minimalne plaće, jednake uvjete rada za sve i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

 

No, europska direktiva o minimalnim plaćama ne govori o jedinstvenoj minimalnoj plaći na razini EU, što bi bio ideal i što bi zapravo bila prava Europa. To je neizvedivo s obzirom na veliku razliku u ekonomskoj snazi pojedinih zemalja članica pa direktiva o minimalnim plaćama traži uvođenje minimalne plaće u sve zemlje članice. Za svaku zemlju članicu posebno bi se radili izračuni po kojima minimalna plaća ne bi smjela biti niža od 50 posto prosječne i 60 posto medijalne plaće, i ne bi smjela biti ispod nacionalne linije siromaštva.

 

A zašto 95 milijuna Europljana živi u opasnosti od siromaštva? Od 27 zemalja članica njih 21 imaju određenu minimalnu plaću. Prema podacima EUROSTAT-a za siječanj 2021. najmanju minimalnu plaću u bruto iznosu ima Bugarska – 332 eura. Zatim slijede, Mađarska – 442 eura, Rumunjska – 458 eura, Latvija – 500 eura, Hrvatska – 563 eura, Češka – 579 eura, Estonija – 584 eura, Poljska – 614 eura, Slovačka – 623, eura, Litva -642 eura, Grčka – 758 eura, Portugal – 776 eura, Malta – 785 -eura, Slovenija 1.024 eura, Španjolska – 1.108 eura, Francuska – 1.555 eura, Njemačka – 1.614 eura , Belgija – 1.626 eura, Nizozemska – 1.685 eura, Irska 1.724 eura i Luksemburg 2.202 eura.

 

Kada je o Hrvatskoj riječ prosječna bruto plaća kreće se između 9.200 i 9.300 kuna (oko 1.240 eura), a zakonom određena bruto minimalna plaća iznosi 4.250 kuna ( oko 563 eura). Dakle, minimalna plaća u Hrvatskoj ne dostiže predloženi cilj da ne smije biti niža od 50 posto prosječne plaće. Ona bi u ovom trenutku trebala iznositi najmanje 4.650 kuna bruto.

 

Načelo da je rad najbolji lijek za siromaštvo ne djeluje u sektorima s niskim primanjima niti za one koji rade u nesigurnim i netipičnim radnim uvjetima. Zastupnici stoga pozivaju Komisiju i države članice da u okvir svojeg općeg cilja okončanja siromaštva u EU-u uključe i sprečavanje siromaštva među onima koji su već zaposleni. Direktivom o minimalnim plaćama bi se trebalo osigurati da propisane minimalne plaće uvijek budu iznad praga siromaštva, a poslodavci ne bi smjeli od minimalne plaće odbiti troškove obavljanja posla, kao što su smještaj, potrebna odjeća, alati, osobna zaštita i druga oprema, kao i troškove edukacije radnika,

 

Stav Europske konfederacije sindikata je da se niti jedna skupina radnika ne može isključiti iz zakonom ili Kolektivnim ugovorom određenih minimalnih plaća u nekoj zemlji – mladih radnika, novozaposlenih radnika, migranata i svih ostalih. Osim toga, ovaj prijedlog ne uskraćuje niti jednoj članici EU da uređuje minimalne plaće kao što je to činila do sada. Ako je neka zemlja do sada minimalne plaće uređivala kroz Kolektivni ugovor može to nastaviti i dalje i ne mora pisati nove zakone.

 

“Europska direktiva o minimalnim plaćama bi se trebala zauzimati za pravo svake zemlje da individualno uredi sustav minimalnih plaća kako joj najviše odgovara – zakonom ili Kolektivnim ugovorom. Onaj dio direktive koji smeta pojedinim članicama EU, uključujući i Hrvatsku, govori o tome da bi trebalo snažno promicati kolektivno pregovaranje na način da ni u jednoj zemlji ne bude pokrivenost kolektivnim ugovorima ispod 70 posto. Zemlje koje to još uvijek nisu postigle trebale bi u suradnji vlasti i socijalnih partnera napraviti akcijski plan kako postići taj cilj. I upravo to najviše smeta hrvatskim vlastima – zato jer bi trebale redovito podnositi izvještaje o napretku postignutom na tom području, stoga one ne gledaju dobronamjerno na ovaj prijedlog”, govori za nacional.hr predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

 

Čini se da upravo obaveza podnošenja redovitih izvještaja unosi nemir u Hrvatsku. Iskustvo hrvatskih vlada vezano za Nacionalne programe reformi u sklopu europskog semestra daleko je od idealnoga. Naime, i tu su razne vlasti naučile svašta obećati jer papir sve podnese, a Europska komisija je redovito propitivala zbog čega navedeno u Nacionalnom planu nije ispunjeno. Isto bi se moglo dogoditi s akcijskim planom vezanim za pokrivenost kolektivnim ugovorima od najmanje 70 posto pa je očito da se vladajući ‘malo boje’.

 

“U ovom trenutku pokrivenost kolektivnim ugovorima prema nekim istraživanjima iznosi između 45 i 46 posto i još smo daleko od ciljanih najmanje 70 posto. Meni se čini da je pokrivenost čak i niža od istraživanjem pokazane. Kod velikog dijela privatnih poslodavaca u različitim se sektorima ne samo da nema volje za kolektivno pregovaranje nego se čini sve i da se umanji sindikalna snaga ili čak zapriječi sindikalno organiziranje. I upravo je tu područje gdje bi se vlasti trebale puno više angažirati, a vidimo da su one skeptične prema dosezanju takvog cilja. Moram naglasiti da su reprezentativne sindikalne središnjice koje su ujedno i članice Europske konfederacije sindikata zatražile od hrvatske vlade razgovor na temu spomenute direktive na koji njihovi predstavnici nikada nisu pozvani”, upozorio je Sever.

 

Postoji li onda realna mogućnost da se je jednoga dana usvoji i provedeEuropskadirektiva o minimalnim plaćama po kojoj ‘minimalac’ ne smije biti niži od 50 posto prosječne i 60 posto medijalne plaće i biti ispod nacionalne linije siromaštva ali ne samo unutar pojedinih zemalja članica nego i jedna jedinstvena na razini Europske unije?

 

Krešimir Sever na to kaže:“To ne samo da ne odgovara manje razvijenim zemljama, koje velikim dijelom upravo zbog svoje snage i razvijenosti, ali i zbog nakaradne politike građenja konkurentnosti na slabo plaćenim i obespravljenim radnicima taj nekakvi prosjek ne bi mogle dosegnuti, nego to ne odgovara ni visoko razvijenim zemljama koje upravo zbog tih visokih razlika u dohotku uspijevaju k sebi privući kvalitetnu i visoko obrazovanu stručnu radnu snagu na veće plaće i bolje uvijete rade koje kod njih postoje.”

 

Izvor: NACIONAL

Poveznica: https://www.nacional.hr/sto-kaze-eu-direktiva-minimalac-ne-smije-biti-nizi-od-50-posto-prosjecne-place-u-hrvatskoj-jos-uvijek-jest/