Novosti

27. 04. 2021.

Ususret Nacionalnom danu zaštite na radu

Zaštita na radu – radno vrijeme

NHS - Kao što smo u prijašnjim člancima objavljenim na našim mrežnim stranicama već spomenuli, zaštita na radu štiti zdravlje radnika. Zdravlje kao potpuno psihičko, fizičko i socijalno blagostanje.

Na zdravlje radnika utječe i radno vrijeme, odnosno primjereni odmori i dopusti. Kao što je zaštita na radu ljudsko pravo, tako je i pravo na odmor ljudsko pravo.

 

Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima priznaje svakome pravo uživati pravedne i povoljne radne uvjete kojima se posebice, između ostalog, osigurava odmor, slobodno vrijeme, razumno smanjenje radnih sati i povremeni plaćeni neradni dani, kao i naknada za državne praznike.

 

Isto tako, i Povelja Europske unije o temeljnim pravima daje svakom radniku pravo na ograničenje najduljeg radnog vremena, na dnevni i tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor.

 

Ova prava, koja su izborili sindikati u davnoj povijesti, ne postoje kako bi poslodavcima zagorčavala život, već kako bi zaštitila radnike i njihovo zdravlje. Gospodarska prava nisu prava iznad svih, ona su ograničena socijalnim pravima i to uvijek treba imati na umu. Poslodavčevo pravo na određivanje radnog vremena ne može biti iznad radnikovog prava na ograničenje radnog vremena i prava na odmor. Odmor ima svrhu očuvanja radnikove radne sposobnosti i zdravstvene sposobnosti u najužem smislu. U širem smislu kvalitetan odmor omogućava radniku ravnotežu privatnog i poslovnog života i kvalitetan život.

 

O utjecaju radnog vremena na zdravlje, odnosno produljenom radnom vremenu raspravlja se već duže vrijeme i dokazan je štetni utjecaj takvog radnog vremena na zdravlje radnika.

 

Prema istraživanju objavljenom u Lancetu (poznati opći medicinski časopis) 2015. godine, radnici koji rade duge radne sate imaju veći rizik od moždanog udara. Rizik se povećava s povećanjem radnih sati. Nagla smrt zbog prevelikog rada je često uzrokovana moždanim udarom te se vjeruje da proizlazi iz ponavljajuće reakcije na stres. Mehanizmi ponašanja, kao što je fizička neaktivnost, mogu također povezivati duge radne sate i moždani udar- hipoteza je koja je podržana dokazima povećanog rizika od nastanka moždanog udara kod pojedinaca koji dugo sjede na poslu. Fizička neaktivnost može povećati rizik od moždanog udara kroz različite biološke mehanizme i teške konzumacije alkohola (faktori rizika kod svih moždanih udara) koja može biti faktor koji doprinosi nastanku moždanog udara, jer radnici koji rade dugo radno vrijeme nešto su skloniji konzumaciji alkohola.

 

Prema podatcima Hrvatskog zdravstveno – statističkog ljetopisa za 2018. godinu [1], u 2018. godini, u Hrvatskoj su vodeći uzrok smrti bile cirkulacijske bolesti, a drugi uzrok su novotvorine. Ista situacija je u i 2019. godini [2]. Također, 2018. i 2019. godine, treće najčešće utvrđene bolesti u djelatnosti opće/obiteljske medicine su bolesti srca i krvnih žila (oko 11%), Vodeći uzroci hospitalizacija u stacionarnom dijelu bolnica u Hrvatskoj u 2018. i 2019. godine su na prvom mjestu bolesti cirkulacijskog sustava, a na drugom mjestu novotvorine.

 

U dokumentu Međunarodne organizacije rada Working Time, Health and Safety: A Research Synthesis Paper, navodi se kako se među zaposlenima na puno radno vrijeme (40 ili više sati tjedno) problemi sa spavanjem i rizici povećavaju linearno s povećanjem odrađenih sati te se stoga preporučuje da radnici ne bi trebali raditi više od 48 sati tjedno. Ograničenje radnog vremena na određeni broj sati nije proizvoljna izmišljotina, nego znanstveno utemeljeno rješenje. Tome u prilog govori i činjenica da se direktiva koja na razini EU uređuje pitanje radnog vremena, odmora i dopusta smatra direktivom iz područja zaštite sigurnosti i zdravlja radnika na radu.

 

Ograničenje radnog vremena odnosi se na sve vrste rada, gdje god da se on obavlja, kod poslodavca ili od kuće. Činjenica rada od kuće ne znači kako radnik mora biti dostupan poslodavcu u bilo koje vrijeme ili cijelo vrijeme. Radno vrijeme može biti veliki rizik rada od kuće jer postoji bojazan (opravdani) kako će radnici koji rade od kuće raditi više radnih sati, a osobito uzimajući u obzir činjenicu kako se takav rad najčešće obavlja sjedilački na upitno ergonomski prikladnim stolicama i za isto takvim stolovima. Samo sjedilački način rada, osobito onaj dugotrajan, može uzrokovati dijabetes tipa 2 i rak, a kad dodamo i neprikladne ergonomske uvjete stavljamo na popis bolesti i mišićno- koštane poremećaje.

 

Prema procjeni Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije o opterećenju rakom[3] u EU – 27 za 2020. u RH će 2020. godine biti dijagnosticiran 25.001 novi slučaj raka (13.499 muškaraca i 11.502 žene), dok će od raka umrijeti 14.216 osoba (8.129 muškaraca i 6.087 žena).

 

U usporedbi s drugim zemljama (uporabom dobno-standardizirane stope incidencije i mortaliteta), Hrvatska je po ukupnoj incidenciji raka na razini prosjeka EU-27 (15. ukupno; 14. u muškaraca i 19. u žena), dok smo po smrtnosti od raka na 5. mjestu ukupno (iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske); na 2. mjestu kod muškaraca i 7. kod žena).

 

Najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj 2020. godine je rak debelog i završnog crijeva (3.706 novih slučajeva), zatim rak pluća (3.235) i rak dojke (2.894). Vodeći zloćudni uzroci smrti su rak pluća (2.984 smrti), rak debelog i završnog crijeva (2.320) i rak dojke (832).

 

Prema podatcima HZJZ Registra za rak, o incidenciji raka u Hrvatskoj 2017. kolon, rektum, rektosigma i anus (debelo i završno crijevo) zajedno u incidenciji sudjeluju s 16% u muškaraca i 14% u žena.

 

Troškovi sjedilačkog života su veliki. U Engleskoj je provedeno istraživanje na tu temu u kojoj se navodi da je meta- analiza pokazala kako provedenih 6-8 sati dnevno u sjedilačkom položaju povećava budući rizik smrtnosti i rizik od smrtnosti zbog kardiovaskularnih problema. Sjedilački život je dokazani faktor rizika za nekoliko nezaraznih bolesti. Jaki dokazi pokazuju kako visoka razina vremena provedenog sjedeći dovodi do povećanog rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 te smrtnosti općenito. Dodatno, umjereni dokazi ukazuju na povećani rizik nastanka raka debelog crijeva, endometrija i pluća. Rezultati istraživanja pokazali su kako je National Health Service (NHS) u razdoblju od 2016 – 2017 godine imao troškove zbog sjedilačkog načina života u iznosu od 0,8 milijardi funti, od čega za kardiovaskularne bolesti 424 milijuna funti, dijabetesa tipa 2 – 281 milijun funti, raka debelog crijeva 30 milijuna funti, raka pluća 19 milijuna funti, raka endometrija 7 milijuna funti. Zaključak istraživanja je da produženo sjedenje uzrokuje značajan teret NHS-u. Zanimljivo bi bilo vidjeti rezultate takvog istraživanja u RH, ali u RH još uvijek ne povezujemo rad sa zdravljem i troškovima koji nastaju u zdravstvenom sustavu zbog nekvalitetnih uvjeta.

 

U tom smislu, a i zbog negativnih psihosocijalnih posljedica takvog rada i stalne digitalne povezanosti, sindikati u Europi, kao i u Hrvatskoj traže propisivanje prava na isključenje / nedostupnost kako bi se radnicima omogućilo korištenje odmora u pravom smislu riječi te zaštitilo njihovo zdravlje.

 

Podsjećamo još jednom –ograničenje radnog vremena i omogućavanje kvalitetnih odmora prvenstveno štite život i zdravlje radnika, a posljedično povećavaju zadovoljstvo radnim mjestom i poslom u cjelini te povećanom proizvodnosti rada i, na kraju, ali ne manje važno, manjim javnim troškovima za liječenje raznih ozbiljnih bolesti radnika. KR

 

 

[1] https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2019/10/Ljetopis_Yearbook_2018-1.pdf

[2] https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/02/Ljetopis_Yerabook_2019.pdf

[3] https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/incidencija-i-mortalitet-od-raka-u-eu-27-zemljama-za-2020-godinu/