Novosti

07. 08. 2021.

Vladin sustav potpora potpuno je nelogičan: bez plaća ili posla mogli bi ostati i cijepljeni radnici

Poduzetnici koncept uspoređuju s igrom u vrtiću

IRENA FRLAN GAŠPAROVIĆ

(TELEGRAM) Unatoč golemom nezadovoljstvu poduzetnika, pa inajaviustavne tužbe, Hrvatski zavod za zapošljavanje počeo je prije desetak dana primati zahtjeve za potpore za očuvanje radnih mjesta temeljem novog kriterija – broja radnika koji imaju pravo na Covid potvrdu.

 

Poslodavcima će, kako jepoznato, potpore biti odobrene ovisno i o postotku zaposlenih koji su ili cijepljeni protiv Covida-19 ili su ga preboljeli ili imaju negativan test. Taj novi kriterij (uz neke stare) primjenjuje se već za potpore za srpanj.

 

 

Bez preciznih odgovora

 

Iz resornog Ministarstva rada uvjeravaju da će se prilikom odlučivanja ići u korist firmama. Bez obzira na to, na neke konkretne situacije, koje bi se mogle pojaviti tijekom odobravanja potpora, institucije, čini se, nemaju konkretan odgovor.

 

Telegram je, na primjer, pisao da bi se status zaposlenika koji se iz zdravstvenih razloga ne smije cijepiti trebao rješavati potvrdom obiteljskog liječnika. Ili da bi se Covid potvrda trebala odmah priznavati i zaposleniku koji je tek primio prvu dozu cjepiva.

 

Začudo, međutim, kada se državne institucije pita o tim situacijama, precizni odgovor izostaje. Što, recimo, s ljudima koji su preboljeli Covid, ali im to nije potvrđeno PCR testom koji je jedini relevantan za Covid potvrdu temeljem preboljenja?

 

 

Tko tumači kriterije?

 

Iz HZZ, kao niti iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nismo dobili konkretne odgovore na sva potencijalno otvorena pitanja. HZZ podsjeća da oni neće imati uvid u osobne podatke radnika niti su, kažu, nadležni tumačiti koji su uvjeti za dobivanje Covid potvrda. Zavod će dobiti samo golu statistiku – postotak radnika koji u nekoj firmi imaju uvjete za Covid potvrdu.

 

HZZO, pak, koji bi taj postotak trebao dostaviti burzi rada, također ističe da nisu nadležni za utvrđivanje pravila za izdavanje potvrde niti za njihovo tumačenje. Pa nas ljubazno upućuju dalje. Tek u praksi će se, očito, pokazati je li država – i koliko – fleksibilna u provedbi ovog novog kriterija.

 

 

Isplate po redoslijedu

 

Tvrtke koje budu imale manje od 70 posto zaposlenika s Covid potvrdama, neće moći dobiti puni iznos potpora. Pojednostavljeno: ako od deset radnika, za koje je poslodavac tražio potporu, njih šest zadovoljava uvjete, bit će isplaćeno 60 posto iznosa zatraženih potpora. Poslodavac pritom ne može određivati za koje radnike će mu se isplatiti potpora.

 

U provedbenom dokumentu HZZ-a piše da će se u tom slučaju potpore isplaćivati prema redoslijedu prijavljenih radnika: “Poslodavcima koji imaju manje od 70 posto radnika sa EU digitalnim COVID potvrdama ili uvjetima za dobivanje iste, potpora će se isplaćivati u predviđenom postotku potpora od ukupnog iznosa potpore radnicima prema redoslijedu radnika u tablici koju poslodavac dostavlja u zahtjevu”.

 

 

Neželjene posljedice?

 

Može li to u praksi rezultirati neželjenim posljedicama? Pri predaji zahtjeva, poslodavac predaje i tablicu s popisom radnika za koje traži potporu, po rednim brojevima. Ako, u našem hipotetskom primjeru, HZZ isplati 60 posto iznosa traženih potpora – jer 60 posto zaposlenika ispunjava uvjete za Covid potvrdu – ispada da za četiri radnika pri dnu tablice potpora neće biti isplaćena.

 

To, međutim, ništa ne govori o njihovom Covid statusu. To nije dokaz niti da imaju niti da nemaju Covid potvrdu. Oni možda nemaju nikakve veze s time što tvrtki nije odobren stopostotni iznos potpora. Ali što će u tom slučaju napraviti poslodavci? Pitali smo stoga HZZ postoji li bojazan da poslodavac – ako zaključi da mora davati otkaze jer nije dobio cjelokupni iznos potpore – naprosto otpusti radnika s dna tablice, a koji je možda i cijepljen.

 

 

(Ne)održivost u praksi

 

Iz Zavoda, međutim, podsjećaju da je poslodavac, ako želi Vladinu potporu, dužan zadržati sve radnike “koji su kod njega bili u radnom odnosu prvog dana mjeseca za mjesec u kojem prima potporu” (postoji nekoliko iznimki, poput odlaska u mirovinu ili isteka ugovora o radu). Poslodavac, dakle, ne može dijeliti otkaze, ako i dalje želi konkurirati za Vladinu mjeru.

 

No, i tu će tek praksa pokazati koliko je to održivo i kako se ustvari provodi: kada se tek krenulo u realizaciju ove ideje, jedan poduzetnik nam je u neslužbenom razgovoru sarkastično komentirao treba li on sad po abecednom redu određivati tko će dobiti plaću, a tko ne, ili tko će ostati raditi, a tko ne.

 

 

Problemi i za necijepljene

 

Poslodavci su, kako smo spomenuli na početku, izuzetno nezadovoljni novim kriterijima. U Glasu poduzetnika smatraju ih neprihvatljivima i najavljuju ustavnu tužbu, ako se Vlada ne predomisli. “To kako se HZZ i Ministarstvo igraju s tim stvarima, tako se igraju djeca u vrtiću”, oštar je izvršni direktor UGP-a Dražen Oreščanin.

 

HZZ i Ministarstvo, kritizira dalje, “ne shvaćaju što znači zaraditi i isplatiti plaću u privatnom sektoru, oni to ne razumiju”. Oreščanin upozorava da će ljudi “početi zatvarati male firme” te je uvjeren da ljudi “koji će ostati bez posla, a nisu cijepljeni, više neće moći dobiti posao”.

 

 

Rizik za poslodavce

 

To objašnjava rizikom. “Kad se bavite poduzetništvom, morate znati upravljati rizikom, a rizik vam je manji ako zaposlite nekoga tko je cijepljen”, kaže Oreščanin. Na opasku da poslodavac ne bi trebao znati tko je cijepljen, a tko nije – o čemu smo nedavno pisali– direktor UGP-a ima spreman odgovor.

 

Ako Covid potvrdu moramo pokazivati redaru na ulasku na koncert ili ako ćemo je morati imati za ulazak u shopping centar, “zar vas poslodavac, koji vam treba dati posao i plaću, jedini to ne smije pitati?”.

 

 

Problematičan koncept

 

Vladinim kriterijima za potpore nezadovoljni su i mali i srednji poduzetnici u okviru Hrvatske udruge poslodavaca. Predsjednik Igor Škrgatić poručuje da se njihov stav oko toga nije promijenio: problematičan je, veli, sam koncept, da se poslodavcima uvjetuje nešto na što ne mogu utjecati.

 

No, moguće je da se u realizaciji ove mjere ipak neće pojaviti golemi problemi. Ali samo zasad – jer je ljeto, ljudi rade, manje je firmi koje trenutno trebaju pomoć Vlade, pa se procjenjuje da će i broj zahtjeva za srpanj i kolovoz biti relativno skroman. Jesen bi, međutim, mogla biti sasvim druga priča.