Novosti

17. 05. 2006.

Za sedam godina 80 tisuća nezaposlenih manje

SOCIJALNI PARTNERI PODRŽAVAJU STRATEGIJU TEMELJENU NA FLEKSIBILNOSTI, A NE NISKIM TROŠKOVIMA RADA
Loše je što Vlada u situaciji kada je 40 posto nezaposlenih mlađe od 35 godina, pa su sposobni za dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju, govori o imigracijskoj politici i uvozu radne snage, upozoravaju sindikalisti

Pišu Gabrijela GALIĆ i Jagoda MARIĆ
(NOVI LIST, 17. svibnja) Prosječnu stopu realnog BDP-a u Hrvatskoj u idućih šest-sedam godina treba povećati na razinu od šest posto godišnje, a to povećanje zasnivalo bi se ponajprije na privatnim investicijama. Prosječna stopa rasta BDP-a jedan je od šest glavnih makroekonomskih ciljeva koje detektira Strateški okvir za razvoj. Među njima je i očuvanje niske inflacije, ali i smanjenje stope nezaposlenosti ispod devet posto neposredno nakon ulaska u EU. Trenutačna stopa nezaposlenosti u zemlji je nešto veća od 12 posto, odnosno bez posla je više od 300 tisuća ljudi, što znači da bi se nezaposlenost u nekoliko sljedećih godina smanjila za osamdesetak tisuća. Strategija najavljuje da će Hrvatska svoju konkurentnost na globalnom tržištu graditi na fleksibilnosti rada, a ne na niskim troškovima rada. Vlada se opredijelila za razvoj utemeljen na znanju i ulaganju u ljude kako bi se postigla visoka produktivnost i visok standard. Svojom strategijom Vlada priznaje da domaće radno zakonodavstvo ne odstupa bitno od standarda EU kada je riječ o fleksibilnosti zakonskog okvira.

Cjeloživotno obrazovanje
Hrvatska kada je riječ o cjeloživotnom obrazovanju značajno zaostaje za europskim prosjekom. Prema anketi o radnoj snazi, 10,8 posto europske populacije u radnoj dobi sudjelovalo je u nekom obliku obrazovanja i usavršavanja, a u Hrvatskoj svega 2,3 posto radno aktivnog stanovništva. Vlada nema namjeru, barem za sada, predlagati daljnje rezanje radničkih prava, bilo da je riječ o otkaznim rokovima ili otpremninama, jer konkurentnost neće temeljiti na »niskim troškovima rada«.
Kada govori o pokrenutim reformama, Vladina strategija naglašava potrebu »bržeg i hrabrijeg provođenja reformi na rashodovnoj strani proračuna«. To se prije svega odnosi na zdravstvenu reformu, ali i na moguće zadiranje u postojeći mirovinsku sustav. Naime, najavljuje se potreba da se u skoro vrijeme poveća izdvajanje u mirovinski sustav i to u dijelu kojeg radnik izdvaja za drugi stup mirovinskog osiguranja. Sada se iz bruto plaće za drugi stup obvezne štednje izdvaja pet posto, a na koliko bi se to izdvajanje radnika povećalo – strategija ne odgovara. Kada je riječ o sustavu mirovinskog osiguranja, navodi se i potreba liberalizacije investicijske politike mirovinskih fondova, koji uglavnom ulažu u državne obveznice.

Nužni »akcijski planovi«
Vladini socijalni partneri, sindikati i poduzetnici ističu da su ciljevi istaknuti u Vladinom dokumentu prihvatljivi i poželjni. Od Vlade očekuju svojevrsne »akcijske planove«.
– Vlada je u okvirima dala dovoljno prostora da se u pojedinim segmentima izrade konkretni provedbeni planovi, kaže glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač. On ne bježi ni od društvene odgovornosti koju moraju prihvatiti poslodavci, ali napominje da je konačno vrijeme da u prvi plan dođu poslodavci koji su sami pokrenuli posao, zapošljavaju dvjestotinjak ljudi, dobro ih plaćaju i uspjeli su pronaći tržište za svoje proizvode.
I predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pozdravlja činjenicu da je Hrvatska konačno dobila strateške okvire, ali također očekuje i konkretne planove. Sever je posebno zadovoljan što fleksibilnost tržišta rada ne znači manje plaće i lakše otpuštanje radnika, nego postizanje situacije u kojoj će se radnici lakše zapošljavati.
No, loše je, po njemu, to što Vlada u situaciji kada je 40 posto nezaposlenih u zemlji mlađe od 35 godina, pa su sposobni za dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju, govori o imigracijskoj politici i uvozu radne snage.

Sever: Nedostaje strategija privatizacije
Hrvatskoj nedostaje privatizacijska strategija jer se govori tek o izlascima poduzeća na burzu, ali ne i o radničkom dioničarstvu koje ne donosi brzo novac u proračun, upozorava Krešimir Sever. Sindikalni čelnik pozdravlja najavu osnivanja pričuvnog fonda, odnosno fonda za lošije godine, iako ne vidi u kojim će to dobrim godinama Hrvatska spremiti novac u taj fond ako privatizacijski prihodi odlaze na krpanje proračuna.