Započeli pregovori za prvi Kolektivni ugovor u A1 Hrvatska

Pregovarački odbor Sindikata čine:

Željko Duilo, predsjednik pregovaračkog odbora

Robert Golubić, član

Romana Tadić, članica

Klementina Chiabudini, članica

Goranin Gradaščević, član

Sandra Vukelić Pavlinović, zamjenica člana

Vesna Mamić, zamjenica člana

Pregovarački odbor Poslodavca čine:

Marijan Ruždjak, predsjednik pregovaračkog odbora

Damir Huremović, član

Katarina Dijan, članica

Martina Mesarić, članica

Viktor Lučić, član

Ivan Skender, zamjenik člana

Nikola Klisović, zamjenik člana

Na prvom sastanku razmijenjene su punomoći, kao formalni početak procesa pregovaranja, a obzirom na ranije planirane godišnje odmore, pregovori stvarno kreću početkom rujna mjeseca.

Hoće li biti treća sreća (?) jer po treći put u zadnjih pet godina se kreće s pregovorima za prvi Kolektivni ugovor u A1 Hrvatska. HST je započeo pregovore u dobroj vjeri i kao socijalni partner želi potpisatiprviKolektivnog ugovora A1 Hrvatska koji će garantirati primjerene plaće i druga radna i materijalna prava, a poslodavcu zadovoljnog radnika i socijalni mir.

Kolektivno pregovaranje je vrlo složeni postupak koji iziskuje opsežnu i kvalitetnu pripremu od strane članova pregovaračkih timova, koja ne uključuje samo znanja iz područja radnog i socijalnog zakonodavstva i financijskog poslovanja, nego socijalne i komunikacijske vještine uz spremnost zarazumijevanjeobostranih interesa i mudrosti da se dođe do zadovoljavajućeg rezultata ipravednog usklađenja interesa za obje strane.

Kolektivnim ugovorima uređuju se pitanja plaća i drugih materijalnih prava, radnog vremena i organizacije rada, odmora i dopusta, zaštite na radu, strukovnog osposobljavanja i drugih radnih i socijalnih prava radnika, kao i mehanizama zaštite tih prava. Iako se sadržajem mogu preklapati s individualnim ugovorima o radu, kolektivni se ugovori u pravnom smislu od njih razlikuju po tome što se primjenjuju na sve radnike zaposlene kod poslodavaca koji su potpisali takav ugovor.

Temeljna je svrha kolektivnih ugovora da omoguće radnicima i poslodavcima da putem zajedničkog dogovora detaljnije uređuju funkcioniranje radnih odnosa u praksi, što istovremeno pruža priliku radnicima da se, putem svojih organizacija – sindikata, izbore za povoljnije uvjete rada i prava iz radnog odnosa od onih koja su propisana zakonima ili sadržana u njihovim individualnim ugovorima o radu.

Također, za razliku od propisivanja uvjeta rada jednostranim aktom poslodavca (Pravilnik o radu), kolektivni ugovor ima prednost što potvrđuje da su se o njegovim odredbama usuglasile obje strane, te uobičajeno sadrži tzv. klauzulu o socijalnom miru, odnosno odredbu kojom se radnici obvezuju da za vrijeme važenja kolektivnog ugovora neće pokretati štrajk o pitanjima o kojima su se ugovorom usuglasili s poslodavcem.