Sever: Velik dio hrvatskih radnika nema dostojno radno vrijeme

Svi sugovornici najprije su čestitali Međunarodni praznik rada, posebno onima koji danas marljivo rade, ali i obljetnicu vojno-redarstvene operacije Bljesak.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel rekao je kako je u Hrvatskoj u ovom trenutku politika plaća veliki problem.

Novosel: U Hrvatskoj je u ovom trenutku politika plaća veliki problem

- Vlada je pokušala za državne i javne službenike donijeti Zakon o plaćama, na neki način nivelirati te koeficijente pod motom jednaka cijena rada za jednak rad. Koliko su to uspjeli, više ili manje, ima tu puno zadovoljnih i nezadovoljnih, ali ostaje još jedan velik dio privatnog sektora koji je u vlasništvu lokalne samouprave, dakle komunalna društva, predškolske odgojne ustanove itd. koje su u vlasništvu lokalne samouprave, gdje u ovom trenutku, ako nema kolektivnog ugovora, onda jedino ono što poslodavci smatraju da je obavezno bruto isplatiti, to je minimalnu plaću 840 eura. Sve drugo je stvar poslodavca, rekao je Novosel.

Piletić: Među prioritetima su ne samo radnička prava nego i mirovinski sustav

Ministar Piletić ističe kako je Hrvatska demokratska zajednica i na ove izbore izašla s jednim od najcjelovitijih programa rada za sljedeće četiri godine pod nazivom "Za sve izazove" i među prioritetima su ne samo radnička prava nego i ono što proizlazi iz svijeta rada, a to je mirovinski sustav.

- Tu smo jasno komunicirali koji su nam strateški ciljevi za sljedeće četiri godine i od tih ciljeva Hrvatska demokratska zajednica, neovisno o svojim partnerima, neće odustati, poručio je.

- Ono što i kolega Novosel i kolega Sever znaju i vjerujem da mogu i potvrditi da je Hrvatska demokratska zajednica u posljednjih osam godina vodila jedan otvoreni socijalni dijalog jer pitanje prava radnika, dostojanstvo njihova rada i sami materijalni uvjeti koji proizlaze iz rada jesu temeljna zadaća Vlade Republike Hrvatske, ali najbolja rješenja i najbolje politike donosimo kada imamo otvorene dijaloge, kada surađujemo s našim socijalnim partnerima, to su s jedne strane predstavnici radnika, ali isto tako i predstavnici poslodavaca, u ovom konkretnom slučaju Hrvatska udruga poslodavaca, kazao je.

Rekao je kako je usmjeriti gospodarski rast u sljedeće četiri godine temelj svih pregovora, pa tako i pregovora Hrvatske demokratske zajednice koja razgovara s partnerima.

Sever: Ljudi bi trebali imati uravnoteženje radnog i privatnog

Krešimir Sever rekao je kako je činjenica da smo u zadnjem desetljeću u početku bilježili rast plaća koji je bio snažniji od stope inflacije.

- Mi smo se tu ponadali i poveselili da će to biti snažna uzlazna putanja i dalje i da ćemo doista dizati standard, da će se platežna moć građana dizati i da ćemo na taj način konačno iskoračiti jer su plaće u Hrvatskoj bile apsolutno preniske, rekao je te dodao da je onda došla inflacija.

- Činjenica je da su plaće i tu snažno rasle, ali te cijene itekako su grizle te plaće sa svih strana. Činjenica je isto tako da kad govorimo o inflaciji, ona prati dan cijeli niz cijena proizvoda koji je u velikome dijelu preširok za prosječno hrvatsko kućanstvo. Prosječnom hrvatskom kućanstvu je najvažniji trošak. Vlada je napravila dobar potez stabiliziranjem cijena energije. Mi smo po cijeni energije doista predzadnji u Europskoj uniji, jeftinija od nas je jedino Mađarska, ali oni imaju posebne ugovore s Rusijom. S druge strane hrana je izuzetno skupa, ne samo zbog toga što mi nemamo dovoljno vlastite proizvodnje, nego je činjenica da zemlje iz kojih uvozimo hranu i koja se ovdje prodaje, tu hranu kod sebe prodaju jeftinije nego što je na kraju kupuju naši građani, rekao je Sever i dodao kako se s minimalnom plaćom od 677 eura ne može kupiti dovoljno hrane.

- Onoliko koliko je hrana poskupjela u zadnjih nekoliko godina, to je negdje gotovo 40%. To je izrazito snažan udar na svako kućanstvo, istaknuo je Sever.

Dodao je kako velik dio hrvatskih radnika nema dostojno radno vrijeme.

- Činjenica je da bi ljudi trebali imati uravnoteženje radnog i privatnog. Postizati tu ravnotežu silno je važno. Mi smo vrlo često imali poimanje poslodavačke strane koji su protumačili sebi da fleksibilizacija sustava rada znači da im je radnik uvijek na raspolaganju, a ne dio da treba oslobađati radnika, davati mu jasno područje za privatno i za radno. I ono što u tome svemu treba naglasiti, gdje god je moguće - treba težiti skraćivanju radnog vremena i zadržavanju plaće. Jer nije smisao novih tehnologija da njihovi gazde samo zgrču što više novca na robotima, umjetnoj inteligenciji, nego da se barem dio viška toga prihoda na taj način ostvarenoga podijeli s radnicima kroz povećanje njihovih plaća, kroz uplate u javne fondove, u fondove za dokvalifikaciju, prekvalifikaciju, kazao je Sever.

Ministar Piletić rekao je kako su kroz posljednje izmjene Zakona o radu prepoznali komponentu privatnog života i omogućili bolje uvjete rada roditeljima do djetetove osme godine.

- Zbog toga razmišljamo da i nekim sljedećim mjerama i pogodnostima omogućimo bolju ravnotežu privatnog i poslovnog, posebice za obitelji s više djece. Pitanje demografije nam je ključni izazov za sljedeće razdoblje, istaknuo je.

- Trebaju nam novi i dostatniji kapaciteti u dječjim vrtićima, dodao je.

Piletić je rekao kako treba voditi računa i o integraciji stranih radnika koji dolaze iz azijskih zemalja koji ne razumiju hrvatski jezik, da budu integrirani učenjem hrvatskog jezika.

- Za to su predviđena sredstva i uskoro kreću prve takve organizirane radionice, tečajevi hrvatskog jezika za strance. To je prvi korak, a onda sasvim sigurno jedna šira i dublja integracija na način da lokalna samouprava te ljude prepozna, ne samo kao radnike.