Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo Europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Taj Odbor na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina iz 27 zemalja članica EU i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva.
Trenutno EGSO ima 329 članova - predstavnika država članica. Članove predlažu vlade država članica, a imenuje ih Vijeće Europske unije na obnovljivi mandat od pet godina. Članovi se redovito sastaju na radnim sastancima u Bruxellesu. Pripadaju trima skupinama: poslodavcima (skupina I), radnicima (skupina II) i predstavnicima različitih interesnih grupa (skupina III; npr. poljoprivrednici, potrošači, znanstvenici, nastavnici, ekološki pokreti i sl.).
EGSO savjetuje Europsku komisiju, Vijeće EU-a te Europski parlament u zakonodavnom postupku u određenim područjima nadležnosti EU-a. U nekim su ga područjima, u kojima to predviđa Ugovor o EZ-u, zakonodavne institucije obvezne konzultirati, a u nekima to mogu učiniti iako nisu obvezne.
U sljedećim su se područjima Vijeće i Komisija obvezni savjetovati s EGSO-om prije donošenja odluka: poljoprivreda, sloboda kretanja osoba i usluga, promet i transeuropske mreže, neizravno oporezivanje, usklađivanje propisa glede unutarnjeg tržišta, zapošljavanje, socijalna politika, obrazovanje, javno zdravstvo, zaštita potrošača, industrijska politika, ekonomska i socijalna kohezija, istraživanje i razvoj, okoliš.
EGSO može donositi mišljenja i na vlastitu inicijativu o bilo kojoj temi. Sva se mišljenja prosljeđuje Parlamentu, Vijeću i Komisiji te objavljuju u Službenom listu EZ-a.
Temeljem Ugovora o suradnji koji je u rujnu 2001. EGSO potpisao s Komisijom utvrđeni su sljedeći prioriteti njegovog djelovanja:
- sudjelovanje u donošenju odluka i oblikovanju politike u Zajednici,
- stvaranje formalne platforme za sudjelovanje građanskog društva država članica u EU-u,
- razvijanje dijaloga s organizacijama građanskog društva u državama i regijama izvan Zajednice te stvaranje zajedničkih tijela s njima.
Taj dijalog s državama izvan EU-a odvija se u sklopu zajedničkih savjetodavnih odbora, kontaktnih grupa, odbora za praćenje, okruglih stolova te konferencija, seminara i posjeta.
Dijalog s Hrvatskom prije pristupanja u EU odvijao se u sklopu Zajedničkog savjetodavnog odbora EU - RH.
Zajednička tijela EGSO-a i država kandidatkinja za cilj imaju jačanje civilnog društva u državi kandidatkinji te pomoć u približavanju EU-u. U tu svrhu oni: upućuju preporuke relevantnim tijelima u državi kandidatkinji i EU-u (Vlada, Vijeće za pridruživanje, EP, EK); promiču dijalog i suradnju između ekonomskih i socijalnih interesnih skupina u EU-u i državi kandidatkinji o svim ekonomskim i socijalnim aspektima ulaska zemlje u EU; potiču javne rasprave; jačaju civilno društvo u državama kandidatkinjama, itd.
Za te vanjskopolitičke aktivnosti zadužen je pododbor EGSO-a za vanjske poslove (REX), a osim tog pododbora rad EGSO-a odvija se u daljnjih 5 pododbora za: EMU i ekonomsku i socijalnu koheziju (ECO); Jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju (INT); Promet, energetiku, infrastrukturu i informacijsko društvo (TEN); Zapošljavanje, socijalna pitanja (SOC) te Poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT).
Hrvatski predstavnici u EGSO-u:
Skupina I. - poslodavci
- Violeta Jelić, Hrvatska obrtnička komora
- Dragica Martinović Džamonja, Hrvatska gospodarska komora
- Davor Majetić, Hrvatska udruga poslodavaca
Skupina II. - radnici
- Marija Hanževački, Nezavisni hrvatski sindikati
- Anica Milićević Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske
- Vilim Ribić, Matica hrvatskih sindikata
Skupina III. – različiti interesi
- Lidija Pavić Rogošić, Odraz
- Danko Relić, Udruga narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
- Svjetlana Marijon, Udruga „Zamisli“
Više o Europskom gospodarskom i socijalnom odboru možete saznati na www.eesc.europa.eu