970 eura – primjerena minimalna plaća?
NHS - Najava Vlade Republike Hrvatske o povećanju minimalne plaće s postojećih 840 eura na 970 eura bruto, koja će stupiti na snagu 1. siječnja 2025. godine, otvorila je rasprave o primjerenosti i dostatnosti ovog povećanja. Iako najavljeno povećanje slijedi smjernice Europske unije, prema kojima minimalna plaća treba činiti najmanje 50% prosječne bruto plaće i 60% medijalne bruto plaće, pitanje ostaje je li ovo povećanje dovoljno za osiguranje osnovnih životnih potreba radnika?
Smjernice EU treba održati kroz cijelu godinu
Ključni pokazatelji na koje se Vlada poziva u svojim argumentima za povećanje minimalne plaće odnose se na udjele minimalne plaće u odnosu na prosječnu i medijalnu bruto plaću. Prema trenutnim podacima, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj za srpanj 2024. godine iznosi 1.821 eura, što znači da bi minimalna plaća od 970 eura činila 53,27% prosječne bruto plaće. Kada se promatra prosjek za razdoblje od siječnja do srpnja 2024. godine, prosječna bruto plaća iznosi 1.793 eura, a udio minimalne plaće tada iznosi 54,09%.
Što se tiče medijalne bruto plaće, koja iznosi 1.537 eura za srpanj 2024. godine, minimalna plaća od 970 eura čini 63,11% te plaće. Za razdoblje od siječnja do srpnja 2024., medijalna bruto plaća iznosi 1.476 eura, što daje udio od 65,71%. Ovi brojevi sugeriraju prividno pridržavanje propisanih standarda, no prethodni trendovi pokazuju kako udjeli minimalne plaće u prosječnim plaćama obično opadaju mjesec nakon donošenja Uredbe o visini minimalne plaće. Stoga se postavlja pitanje: koliko će brzo najavljeni udjeli pasti ispod propisanih pragova od 50% i 60%?
NHS predložio 1.093,65 eura
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), predložili su da minimalna plaća u 2025. godini iznosi 1.093,65 eura bruto. Ova projekcija nije temeljena na proizvoljnim brojkama, već na sveobuhvatnoj analizi makroekonomskih pokazatelja i gospodarskih kretanja u RH. Prilikom izrade prijedloga, pažljivo su praćeni ključni ekonomski pokazatelji, uključujući trendove rasta prosječnih i medijalnih plaća, inflacijske pritiske te promjene u životnim troškovima, posebice u kontekstu rasta cijena hrane, energije i stanovanja.
Naša analiza jasno pokazuje kako trenutna minimalna plaća ne može zadovoljiti osnovne životne potrebe radnika, što uključuje troškove stanovanja, energenata, hrane i drugih nužnih dobara. Porast cijena osnovnih životnih potrepština, uz istovremeno smanjenje subvencija za energiju, dodatno povećava pritisak na kućne budžete.
Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dohodak, osobni odbitak će se od 01. siječnja 2025. godine povećati sa 540,00 eura na 600,00 eura. Grad Zagreb imat će mogućnost određivanja niže stope poreza u rasponu od 15 do 23 posto, te više u rasponu od 25 do 33 posto. Prema predloženim izmjenama, minimalna bruto plaća od 970 eura za radnika s prebivalištem u Gradu Zagrebu trebala bi iznositi 754,58 eura neto, s primjenom od 1. siječnja 2025. godine.
Teška situacija u većim gradovima
Posebno zabrinjavajuća je situacija u Zagrebu, gdje su troškovi života znatno viši nego u ostatku zemlje. Prosječna bruto plaća u Zagrebu za srpanj 2024. godine iznosila je 2.146 eura. Usporedbom s minimalnom plaćom od 970 eura bruto, vidimo kako udio minimalne plaće iznosi svega 45,20%, što je znatno ispod propisanog minimuma od 50%. Za razdoblje od siječnja do srpnja 2024. godine, udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći iznosi 45,62%.
Ovi podaci jasno ukazuju na to da radnici u glavnom gradu Hrvatske, unatoč povećanju minimalne plaće, neće biti u mogućnosti pokriti osnovne troškove života. Visoke cijene stanovanja, energenata i osnovnih životnih potrepština, osobito u Zagrebu, zahtijevaju znatno veća primanja kako bi se postigla ekonomska sigurnost.
Produktivnost raste ulaganjima, a ne pritiskom na radnike
Jedan od često korištenih argumenata za povećanje plaća je produktivnost. Međutim, važno je postaviti pitanje koliko je ovaj argument relevantan u Hrvatskoj. Hrvatska nije industrijski orijentirana zemlja u kojoj dominira visoko razvijena proizvodnja. Umjesto toga, kod nas prevladavaju uslužne djelatnosti i trgovina, a mnogi proizvodi koji se koriste u domaćoj proizvodnji zapravo su poluproizvodi uvezeni iz inozemstva.
Ključ za stvarno povećanje produktivnosti leži u modernizaciji proizvodnih procesa i tehnologija. Poslodavci moraju ulagati u nove strojeve, softvere i opremu kako bi omogućili radnicima da rade učinkovitije. Radnici koji su prisiljeni raditi na zastarjeloj opremi ne mogu dostići pun potencijal produktivnosti, bez obzira na vlastite napore. Povećanje produktivnosti dolazi kroz modernizaciju industrije, a ne samo kroz veći pritisak na radnike.
Dostojanstvenim plaćama zadržavamo radnike
Minimalna plaća od 970 eura bruto jest korak naprijed, ali nije dovoljno ambiciozan korak. Inflacija i stalni rast cijena životnih potrepština, energenata i stanovanja stavljaju dodatni pritisak na radnike s najnižim prihodima. Za mnoge od njih, minimalna plaća ne pokriva osnovne troškove života, što ih prisiljava na svakodnevnu borbu za preživljavanje.
Minimalna plaća trebala bi osigurati više od pukog preživljavanja, trebala bi omogućiti dostojanstven život. Radnici zaslužuju sustav koji ih podržava i prepoznaje njihov trud, a ne gura ih na rub siromaštva. Vrijeme je da plaće u RH, uključujući i minimalnu, prestanu biti samo brojke na isplatnoj listi i postanu pravi alat za osiguranje socijalne pravednosti i dostojanstvenog života svih radnika.
Izabela-Delfa Mišić
