Europski parlament dao potporu zakonodavstvu o reguliranju stresa povezanog s radom

Glasovanje se odvija u ključnom trenutku jer Europska komisija trenutačno priprema mjere za rješavanje pitanja psihosocijalnih rizika u sklopu nadolazećeg Zakona o kvalitetnim radnim mjestima (Quality Jobs Act).

Europska konfederacija sindikata (ETUC) u svom je odgovoru na javno savjetovanje jasno istaknula da samo obvezujuće zakonodavstvo može odgovoriti na razmjere tog problema u današnjoj Europi:

• Stres na radnom mjestu uzrok je više od 10.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU-u i Ujedinjenoj Kraljevini;
• Stres na radnom mjestu danas je uzrok više od 40 % svih slučajeva depresije;
• Manje od 40 % radnih mjesta u EU-u ima akcijske planove za sprječavanje psihosocijalnih rizika;
• Europsko gospodarstvo gubi 620 milijardi eura godišnje zbog depresije povezane s radom;
• Za devet od deset poduzeća, djelovanje u području zdravlja i sigurnosti na radu motivirano je zakonskom obvezom.

Glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch izjavila je: „Stres i sindrom izgaranja nisu osobni neuspjesi. Oni su posljedica neprestanog pritiska, neostvarivih ciljeva i upravljanja strahom, nesigurnih uvjeta rada pogoršanih očekivanjem stalne dostupnosti te algoritama koji prate svaki pokret.

Zakonodavstvo jasno štiti radnike od opasnih strojeva i toksičnih kemikalija. Krajnje je vrijeme da zakon i praksa zaštite sve radnike od opasnih načina organizacije rada. Devet od deset poduzeća poduzima mjere za zdravlje i sigurnost jer to zakon nalaže, što je upravo razlog zašto su dobrovoljne smjernice zakazale.

Sada je potez na Komisiji. Zakon o kvalitetnim radnim mjestima mora uključivati direktivu o psihosocijalnim rizicima. Sve manje od toga značilo bi iznevjeriti radnike koji svojim zdravljem plaćaju cijenu takvog stanja.”

Jan Willem Goudriaan, glavni tajnik EPSU-a, rekao je: „Psihosocijalni rizici se mogu spriječiti. Kronični nedostatak osoblja, prekomjerno radno opterećenje, dugo radno vrijeme i nasilje na radnom mjestu nisu neizbježni dijelovi rada u javnoj službi. To su organizacijski rizici koje poslodavci i vlade imaju odgovornost spriječiti.

Ovo je posebno hitno u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Najnoviji nalazi WHO-a pokazuju da je otprilike svaki treći liječnik i medicinska sestra prijavio simptome depresije ili anksioznosti, dok je svaki deseti prijavio pasivne suicidalne misli.

Europa se suočava s izvanrednim stanjem u javnim službama, s ozbiljnim nedostatkom radne snage koji stavlja radnike i službe pod sve veći pritisak. Obvezujuća pravila EU-a o psihosocijalnim rizicima ključna su za prekid ovog kruga: sprječavanje prekomjernog radnog opterećenja i nesigurnog osoblja, poboljšanje uvjeta rada i pomoć posebno u zdravstvenim i socijalnim službama u zapošljavanju i zadržavanju radnika koji su im prijeko potrebni.

Sprječavanje psihosocijalnih rizika ključno je ne samo za zdravlje radnika, već i za osiguravanje kvalitetne zdravstvene zaštite, skrbi i javnih usluga za europsko stanovništvo.“

Nayla Glaise, glavna tajnica Eurocadresa, izjavila je: „Pozdravljamo Europski parlament koji još jednom poziva Komisiju na poduzimanje mjere u vezi s psihosocijalnim rizicima.

Godine besmislenih odgovora Berlaymonta (zgrada Europske komisije) dovele su do toga da su ovi rizici postali prevladavajući na više od 80% radnih mjesta, s visokim razinama sagorijevanja i bolovanja.

Komisiji opsjednutoj konkurentnošću bilo bi  preporučljivo priznati da bolesni radnici ne mogu spasiti industrije.

Hitno nam je potrebna direktiva o psihosocijalnim rizicima. To nije samo zahtjev sindikata i stručnjaka, već i izabranih predstavnika europskih građana.“ mh

Izvor: https://www.etuc.org/en/pressrelease/european-parliament-votes-legislation-work-related-stress

Više: https://www.europarl.europa.eu/news/hr/press-room/20261002IPR47897/parliament-wants-better-protection-of-workers-mental-and-physical-health