Novosti

13. 02. 2023.

Komisija poduzima mjere za poboljšanje zaštite radnika novim graničnim vrijednostima izloženosti za olovo i diizocijanate

Foto: NHS

Izvor: EUROPSKA KOMISIJA

Komisija je danas poduzela mjere za daljnje poboljšanje zaštite radnika od zdravstvenih rizika povezanih s izloženošću opasnim kemikalijama, točnije izloženošću olovu i diizocijanatima. Znatno smanjena granična vrijednost izloženosti olovu pomoći će u sprečavanju zdravstvenih problema radnika, primjerice onih koji utječu na reproduktivne funkcije i razvoj fetusa. Za diizocijanate nova granična vrijednost izloženosti spriječit će slučajeve astme i drugih bolesti dišnog sustava.

Komisija konkretno predlaže izmjenu dviju direktiva: u odnosu na olovo Direktive o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim, mutagenim ili reproduktivno toksičnim tvarima na radu i u odnosu na olovo i diizocijanate Direktive o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima.

 

Predložene promjene bit će važne i za zaštitu radnika u kontekstu ostvarivanja klimatske neutralnosti: i olovo i diizocijanati vjerojatno će se upotrebljavati u proizvodnji baterija i u postupcima za smanjivanje težine električna vozila, u vjetroturbinama ili kao izolacijski materijali tijekom obnove zgrada.  

 

 

Dodatno snižavanje dopuštene vrijednosti izloženosti za olovo

 

Olovo može utjecati na spolnu funkciju i plodnost te može naštetiti razvoju fetusa ili potomaka izloženih žena. Također može oštetiti živčani sustav, bubrege, srce i krv osoba koje su mu izložene. Prema Komisijinoj procjeni učinka procjenjuje se da je u ovom trenutku 100 000 radnika u EU-u izloženo olovu na radnom mjestu.

 

EU je 1982. uveo granične vrijednosti za profesionalnu izloženost kako bi zaštitio radnike od negativnih učinaka olova na zdravlje. Na temelju najnovijih znanstvenih dokaza Komisija danas predlaže:

 

  • Dodatno snižavanje granične vrijednosti za profesionalnu izloženost s 0,15 miligrama po kubičnom metru (0,15 mg/m3) na 0.03 mg/m3, te
  • snižavanje biološke granične vrijednosti sa 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70 µg/100 ml) na 15 µg/100 ml.

 

Iako je među radnicima izloženim olovu uglavnom riječ o muškarcima, radnice se potencijalno suočavajui s dodatnim rizicima jer olovo može utjecati na trudnice i fetus u razvoju. Komisija stoga inzistira da je, kako bi se bolje zaštitile žene, presudno podići razinu informiranosti radnica i uvesti posebne mjere za smanjenje mogućih rizika. Posebno je važno i osigurati da razina olova u krvi kod žena reproduktivne dobi ne prelazi referentne vrijednosti u predmetnoj državi članici za opće stanovništvo koje nije izloženo olovu na radnom mjestu. Ako nacionalne referentne razine nisu dostupne, razine olova u krvi u žena reproduktivne dobi ne bi smjele premašivati biološku graničnu vrijednost od 4,5 µg/100 ml.

 

 

Uvođenje prvih graničnih vrijednosti za izloženost diizocijanatima


Pojam diizocijanati obuhvaća razne kemikalije koje se često grupiraju na temelju zajedničkih svojstava i koje mogu uzrokovati bolesti dišnog sustava kao što je astma. U Komisijinoj procjeni učinka navodi se da je trenutačno 4,2 milijuna radnika u EU-u izloženo diizocijanatima. Danas ne postoje granične vrijednosti za diizocijanate na razini EU-a.

Komisija stoga predlaže da se po prvi puta uvedu granične vrijednosti kako bi se radnike zaštitilo od izloženosti diizocijanatima na radnom mjestu. Te se granične vrijednosti odnose na skupinu dušika, ugljika i kisika u diizocijanatima (NCO), koja uzrokuje njihove štetne učinke na zdravlje:

 

  • ukupna granična vrijednost profesionalne izloženosti od 6 μg NCO/m3 (označuje najveću koncentraciju tvari u zraku koje radnik udiše u određenom referentnom razdoblju, 8 sati) i
  • granična vrijednost kratkotrajne profesionalne izloženosti od 12 μg NCO/m3 (označuje kraće referentno razdoblje, 15 minuta). Primjenjuje se ako se negativni učinci tvari na zdravlje ne mogu na odgovarajući način kontrolirati graničnom vrijednosti ukupne izloženosti, na primjer tijekom kratkotrajnog, ali visokog intenziteta izloženosti).

 

Komisija uz granične vrijednosti predlaže i takozvane „napomene”.  Napomene su indikacije dodane graničnim vrijednostima kojima se poslodavce i radnike upozorava na moguću izloženost drugim načinima osim udisanja, na primjer putem kože, te na potrebu za provedbom zaštitnih mjera.

 

 

Sljedeći koraci


Europski parlament i Vijeće azmotrit će prijedlog Komisije. Države članice dužne su prenijeti direktivu u nacionalno pravo u roku od dvije godine od njezina donošenja.

 

 

Kontekst

 

Današnji je prijedlog rezultat opsežnog savjetovanja, uključujući savjetovanje sa socijalnim partnerima u dvije faze, te bliske suradnje sa znanstvenicima, predstavnicima radnika, poslodavcima i državama članicama.

 

Nadovezuje se na obveze preuzete u strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. – 2027., u kojem je Komisija najavila prijedlog uvođenja graničnih vrijednosti za olovo i diizocijanate. Usto proizlazi i iz četvrte revizije Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima iz ožujka 2022., kojom je njezino područje primjene prošireno na reproduktivno toksične tvari, koje utječu na reproduktivne funkcije. Ovim prijedlogom obuhvaćeno je područje primjene važeće Direktive o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima. Te će mjere pridonijeti i provedbi europskog stupa socijalnih prava.

 

Polovina sveukupne izloženosti reproduktivno toksičnim tvarima na radu odnosi se na olovo. Godišnje se u EU-u zabilježi oko 300 slučajeva bolesti zbog prethodne izloženosti olovu. Izloženost nastaje u rudarenju i primarnoj preradi olova te pri njegovoj naknadnoj uporabi u proizvodima kao što su baterije. Osim toga, radnici mogu biti izloženi olovu zbog njegove ustaljene primjene u obnovi, prikupljanju otpada, recikliranju i sanaciji okoliša.

 

Profesionalna izloženost diizocijanatima čini od 9 % do 15 % svih slučajeva astme radno sposobnih odraslih osoba. Vršna izloženost (tj. kratkotrajna i vrlo intenzivna) presudan je čimbenik koji pridonosi razvoju astme. Zbog toga se uz opću graničnu vrijednost profesionalne izloženosti predlaže i granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost. Izloženost diizocijanatima na radnom mjestu javlja se prvenstveno u proizvodnji poliuretana, koji se koristi za proizvode poput pjene, plastike, premaza, lakova, dvokomponentnih boja i ljepila.

 

Budući da trenutačno ne postoje granične vrijednosti za diizocijanate, Komisija predlaže prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2028. za potporu poduzećima u provedbi novih mjera. Do tog datuma granična vrijednost profesionalne izloženosti iznosit će 10 µg NCO/m3, a za kratkotrajnu izloženost 20 µg NCO/m3.

 

 

Dodatne informacije


Prijedlog Direktive o izmjeni Direktive Vijeća 98/24/EZ i Direktive 2004/37/EZ u pogledu dopuštenih graničnih vrijednosti za olovo i anorganske spojeve olova te za diizocijanate

 

Procjena učinka uz prijedlog Direktive

 

Strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu,