Na jednakosti trebamo raditi svakodnevno
Povodom 8. ožujka, Dana žena
NHS - Prošla su vremena kada je Dan žena, 8. ožujka, bio praznik. Radnice su primale cvijeće i čestitke od svojih poslodavaca i drugova, žene od muževa, majke od djece, kćeri od očeva. Ta forma iz prethodnog sustava ne znači da su problemi žena tada bili riješeni. Oni su na takav način dijelom samo stavljani pod tepih. Stoga ne treba čuditi što je danas Dan žena sve više popraćen u prosvjednom tonu.
Pravo glasa tek je bio prvi korak
Povijesno gledano, u prošlom stoljeću ostvareni su značajni pomaci jer ne tako davno ravnopravnost žena nije bila priznata čak ni formalno. Opće pravo glasa u „modernim demokracijama“ redom su prvo dobivali samo muškarci. Novi Zeland je prva značajnija samostalna država koja je 1893. godine priznala pravo glasa žena. Taj proces odvijao se diljem svijeta cijelo prošlo stoljeće, ponajviše iza I. i II. svjetskog rata. Pravo glasa žena na našim prostorima uvedeno je u SFRJ 1945. godine. Švicarska ga je priznala tek 1971. godine, vjerojatno jer su o tome na referendumu odlučivali oni s pravom glasa - muškarci.
Unatoč formalnoj ravnopravnosti, slika je u svijetu vrlo različita, a gotovo nigdje nije ostvaren ideal pune ravnopravnosti. U mnogim zemljama žene su i dalje manje zastupljene u sferama javnog života, pozicijama moći i donošenja odluka. Iznimka nije ni Hrvatska.
Žene su slabije plaćene
U sferi radnih odnosa danas se barem otvoreno govori o nižim plaćama žena, kako na istom radom mjestu, ali još više u okviru slabije plaćenih poslova i zanimanja koja znaju biti rezervirana za žene.
Prosječna bruto plaća žena u Hrvatskoj u 2023. bila je 6,79% niža od plaće muškaraca, a u 2024. bila je 3,87% niža. U prosincu 2024. godine prosječna bruto plaća žena bila je 1.837 eura, a muškaraca 1.911 eura. Nije to tako velika razlika, reći će neki, samo 4%, no jaz je u stvari puno veći. Zaboravlja se da među visokoobrazovanima imamo veći broj žena od muškaraca. U zoni radno najaktivnije populacije, od 25 do 50 godina starosti, taj broj je veći za gotovo trećinu (prema podacima DZS-a iz 2021. godine). Dakle, unatoč tome što su više obrazovane od muškaraca, još nismo postigli jednakost plaća žena u svim područjima i kriterijima. Iako tvrdi da vodi računa o ženama, ni kapitalizam im nije previše naklonjen, o čemu govori znatno manji broj žena na rukovodećim i menadžerskim pozicijama.
Pravična podjela uloga i obveza
Ravnopravni ulazak u svijet rada, za koji su se žene borile desetljećima, a vidimo da još nije ravnopravan, donio je ženama i dodatna opterećenja. Preuzimanjem uloge radnica, rukovoditeljica i direktorica, žene nisu uspjele pobjeći od svojih ranijih obiteljskih i drugih zadaća.
Ne treba bježati od bioloških odrednica i uloge žene kao majke jer bez toga ćemo nestati kao vrsta. No to, pak, nikako ne znači da se žene trebaju vratiti među četiri zida i tamo ostati s djecom. Pravo na rad, vlastitu zaradu i ekonomska neovisnost osnovni su temelji na kojima netko može graditi svoju ravnopravnost! To je preduvjet elementarne pravednosti u svim odnosima, jer tko nema vlastite prihode prečesto je osuđen na pokornost.
Dok rade, žene trebaju biti primjereno rasterećene dijela obiteljskih obveza, a koje su tradicionalno bile u potpunosti bačene na njih. Mnoge odgojne mjere i populacijske politike daju značajne rezultate. U pogledu rodiljnih i roditeljskih dopusta i prava naši propisi su među boljima, ali treba i dalje raditi u okviru radnog zakonodavstva na daljnjem pomirenju poslovnog i privatnog života. Radno vrijeme, odmori, dopusti, rad od kuće, pravo na odjavu, tek su neka od područja koja znatno utječu na životni balans između posla i kuće.
Mijenja se i mentalni sklop mnogih obitelji, a odnos dužnosti među mnogim roditeljima više nije tako jednostran. Ravnomjerna i pravedna raspodjela poslovnih i obiteljskih obveza u suživotu oba zaposlena roditelja temelj su daljnjeg razvoja prema punoj ravnopravnosti. To je i važno demografsko pitanje, bez kojeg moderna nacija ne može naprijed.
Živimo u skladu
Kada govorimo o razvoju prava, jedan dan u godini nikada nije dovoljan. Svaki dan treba biti Dan žena. Ravnopravnost se ne smije obilježavati samo jednom godišnje, ona mora biti ugrađena u svakodnevnici naših života. Pravedno i napredno društvo temelji se na međusobnom poštovanju, podršci i suradnji, bez obzira na spol. Zato budimo svjesni te odgovornosti, uvažavajmo se i zajedno gradimo društvo u kojem su žene jednako prisutne, priznate i cijenjene, svaki dan!
Darije Hanzalek
Predsjednik
