Oporavak zapošljavanja mladih još uvijek kasni, kaže ILO
Novo izvješće „Globalni trendovi zapošljavanja mladih 2022.: Ulaganje u transformaciju budućnosti za mlade ljude“, koje je objavljeno uoči Međunarodnog dana mladih pokazuje velike regionalne razlike u izgledima mladih ljudi u sustavima rada.
Oporavak zapošljavanja mladih još uvijek kasni, kaže se u novom izvješću Međunarodne organizacije rada (ILO), koje potvrđuje da je pandemija bolesti COVID-19 naštetila mladim ljudima više nego bilo kojoj drugoj dobnoj skupini.
Izvješće Globalni trendovi zapošljavanja mladih 2022.: Ulaganje u transformaciju budućnosti za mlade ljude otkriva da je pandemija pogoršala brojne izazove u sustavima rada s kojima se suočavaju osobe u dobi između 15 i 24 godine starosti, koje su od početka doživjele mnogo veći postotak gubitka zaposlenja od odraslih 2020. godine. Procjenjuje se kako će ukupni globalni broj nezaposlenih mladih dosegnuti 73 milijuna 2022. godine, što je blagi napredak u odnosu na 2021. godinu (75 milijuna), ali još uvijek šest milijuna iznad razine prije pandemije 2019. godine, kaže se u izvješću.
Udio mladih koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanju ili osposobljavanju (NEET) u 2020. godini – posljednjoj godini za koju je dostupna globalna procjena – porastao je na 23,3 posto, što je povećanje od 1,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu i razinu koja nije zabilježena u najmanje 15 godina. Ova skupina mladih ljudi izložena je posebnom riziku da će vidjeti kako im se prilike na tržištu rada i ishodi dugoročno pogoršavaju. Mlade žene su u lošijem položaju od mladih muškaraca, pokazujući mnogo niži omjer zaposlenosti prema broju stanovnika (EPR). Predviđa se da će 2022. godine 27,4 posto mladih žena u svijetu biti zaposleno, u usporedbi s 40,3 posto mladih muškaraca. To znači da je gotovo 1,5 puta veća vjerojatnost da će se zaposliti mladi muškarci nego mlade žene. Rodni jaz, koji nije pokazivao znakove smanjenja u posljednja dva desetljeća, najveći je u zemljama nižeg i srednjeg dohotka, 17,3 postotnih bodova, a najmanji u zemljama s visokim dohotkom, 2,3 postotna boda.
Regionalne razlike
Predviđa se kako će se oporavak nezaposlenosti mladih razlikovati između zemalja s niskim i srednjim dohotkom s jedne strane i zemalja s visokim dohotkom s druge strane. Zemlje s visokim dohotkom jedine su od kojih se očekuje da će do kraja 2022. godine postići stope nezaposlenosti mladih bliske onima iz 2019. godine, dok se u drugim dohodovnim skupinama predviđa da će stope ostati više od 1 postotnog boda iznad svojih vrijednosti prije krize, kaže se u izvješću.
U Europi i središnjoj Aziji (ECA) predviđa se da će stopa nezaposlenosti mladih biti 1,5 postotna boda viša od svjetskog prosjeka u 2022. godini – 16,4 posto u odnosu na 14,9 posto. Ostvaren je znatan napredak u smanjenju nezaposlenosti mladih – i za žene i za muškarce – ali vrlo je vjerojatno kako će stvarni i potencijalni šokovi rata u Ukrajini utjecati na rezultate.Predviđa se kako će stopa nezaposlenosti mladih u regiji Azije i Pacifika 2022. godine dosegnuti 14,9 posto, što je jednako globalnom prosjeku, iako postoje značajne razlike između podregija i zemalja.
U zemljama Latinske Amerike stopa nezaposlenosti mladih i dalje je zabrinjavajuća, predviđa se da će 2022. godine iznositi 20,5 posto. Povijesno gledano, stope nezaposlenosti mladih žena bile su više nego stope nezaposlenosti mladih muškaraca, no kriza je pogoršala ovaj trend. Slika je radikalno drugačija u Sjevernoj Americi, gdje se predviđaju stope nezaposlenosti mladih ispod svjetskih prosjeka, na 8,3 posto.U Africi stopa nezaposlenosti mladih od 12,7 posto prikriva činjenicu da su se mnogi mladi odlučili potpuno povući iz sustava rada. Više od jednog od pet mladih ljudi u Africi nije bilo zaposleno, obrazovano ili osposobljavano (NEET) u 2020. godini, a stanje se pogoršava.
Arapske države imaju najveću i najbrže rastuću stopu nezaposlenosti mladih u svijetu, projicirana je na 24,8 posto u 2022. godini. Situacija je gora za mlade žene u regiji, s 42,5 posto nezaposlenosti u 2022. godini, što je gotovo tri puta više od svjetskog prosjeka za mlade žene (14,5 posto).
Mogućnosti u zelenoj, digitalnoj ekonomiji i ekonomiji skrbi
Mlade žene i muškarci u dobrom su položaju da imaju koristi od širenja zelenih i plavih (resursi oceana i njihovo održivo korištenje) gospodarstava. Prema izvješću, provedbom mjera zelene i plave politike do 2030. godine moglo bi se otvoriti dodatnih 8,4 milijuna radnih mjesta za mlade.
Ciljana ulaganja u digitalne tehnologije također bi mogla obuhvatiti velik broj mladih radnika. U izvješću se procjenjuje da bi postizanje univerzalne širokopojasne pokrivenosti do 2030. godine moglo dovesti do neto povećanja zaposlenosti od 24 milijuna novih radnih mjesta u cijelom svijetu, od čega bi 6,4 milijuna zauzeli mladi ljudi.
Ulaganja u sektore skrbi (u zdravstvu i obrazovanju) koriste mladima u četiri ključna područja: poboljšavaju izglede mladih za zapošljavanje; olakšavaju mladim ženama i muškarcima s obiteljskim obvezama ostanak u radnoj snazi; promiču dobrobit mladih širenjem mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja i brigom za zdravlje mladih ljudi; i, kao rezultat svega navedenog, pomažu u smanjenju stope NEET mladih, posebno među mladim ženama. Izvješće procjenjuje kako bi ulaganja u sektore skrbi stvorila 17,9 milijuna novih radnih mjesta za mlade ljude do 2030. godine, u sektorima skrbi (14,4 milijuna radnih mjesta) i u ostalim sektorima (3,4 milijuna radnih mjesta).
U izvješću se navodi kako bi zajedničko poduzimanje zelenih i digitalnih mjera te mjera skrbi, kao dio velikog ulaganja, povećalo globalni bruto domaći proizvod (BDP) za 4,2 posto i stvorilo dodatnih 139 milijuna radnih mjesta za radnike svih dobnih skupina diljem svijeta, od čega bi na 32 milijuna radili mladi ljudi.
Dostojan posao
Ulaganje u ove sektore mora pratiti promicanje dostojnih uvjeta rada za sve mlade radnike, stoji u studiji. To uključuje osiguranje uživanja temeljnih prava i zaštita uključujući slobodu udruživanja, pravo na kolektivno pregovaranje, jednaku plaću za rad jednake vrijednosti i slobodu od nasilja i uznemiravanja na poslu.
“Kriza izazvana bolešću COVID-19 otkrila je brojne nedostatke u načinu na koji se rješavaju potrebe mladih ljudi, posebno onih ranjivijih kao što su prvi tražitelji posla, osobe koje su napustile školovanje, tek diplomirani studenti s malo iskustva i oni koji ostaju neaktivni ne svojim izborom “, rekla je Martha Newton, zamjenica glavnog direktora ILO-a za politiku. „Ono što mladi najviše trebaju jesu sustavi rada koja dobro funkcioniraju s pristojnim prilikama za posao za one koji već sudjeluju u sustavu rada, zajedno s mogućnostima kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja za one koji će na njega tek ući.“
Izvor: https://www.ilo.org/global/about-the-ilo/newsroom/news/WCMS_853078/lang--en/index.htm
