Rad u privatnom sektoru – dobit raste višestruko brže od plaća
Priopćenje za medije
ZAGREB, 5. veljače 2025. godine – Nezavisni hrvatski sindikati i njihovi udruženi sindikati - Hrvatski sindikat telekomunikacija, SING – Sindikat gospodarstva i Sindikat bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske održali su danas panel raspravu na temu niskih plaća u privatnom sektoru kako bi upozorili da u bogatim multinacionalnim kompanijama velik broj radnika radi za neočekivano niske plaće, dok te iste kompanije izvlače ogromnu dobit iz Hrvatske svojim stranim vlasnicima. Posljedice takve prakse su rušenje cijene rada, slom cjelokupnog tržišta rada te odlazak najkvalitetnijeg kadra iz Hrvatske.
U uvodnoj analizi Izabela-Delfa Mišić, gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima istaknula je kako je rad u Hrvatskoj sustavno podcijenjen. Prema podacima FINA-e radnici zaposleni u kompanijama u poduzetništvu imali su rast plaća po stopi koja je bila tri puta manja od stope po kojoj je rasla dobit. Medijalna plaća u studenom 2024. iznosila je 1.162 eura neto, a minimalna oko 677 eura. To znači da 1/2 svih naših radnika, odnosno njih oko 850.000, prima plaću između 677 i 1.162 eura neto te pliva u ni 500 eura razlike. Gotovo 2/3 naših radnika ima plaću manju od prosječne koja iznosi 1.366eura. Velika razlika u plaćama u RH i u drugim EU zemljama, magnetizmom privlači naše kvalificirane i sposobne radnike u inozemstvo, dok se istovremeno u našoj zemlji ruši standard uvozom stranih radnika koji rade niže plaćene poslove, što negativno utječe na demografske trendove.
„Telekomunikacijski sektor sve više zaostaje za cijenom rada na hrvatskom tržištu. I dok je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj rasla 33,5 posto od 2022. godine, u telekom industriji koja broji 9500 radnika, a samo tri najveća zapošljavaju 6900 radnika – plaća je rasla tek 14,1 posto u odnosu na 2022. godinu“, istaknuo je Viktor Vanek, zamjenik predsjednice Hrvatskog sindikata telekomunikacija ustvrdivši kako će sadašnja prosječna plaća od 1300 eura, radnicima u telekom industriji osigurati mirovinsko siromaštvo i mirovinu manju od 550 eura za kompleksne poslove koje su obavljali u najbogatijim kompanijama u RH.
Foto: NHS
U 2024. godini dobit banaka za prvih 9 mjeseci iznosi 1,2 milijarde eura, a procjena je da bi za cijelu godinu mogla iznositi čak 1,6 milijardi eura. Davor Tomić, predsjednik Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske istaknuo je kako prema njihovim procjenama tijekom 2024. godine barem 20 posto radnika radilo za osnovnu plaću do 1.000 eura mjesečno, dok je najmanje 55% radnika radilo za plaću ispod prosjeka RH.
„Zbog toga bankarski radnici danas više ne mogu podići stambeni kredit, a istodobno sva radna mjesta u bankarskoj industriji svake godine postaju sve kompleksnija. Prema našim izračunima, povećanje plaće svim radnicima u bankarskoj industriji od 500 EUR bruto, što bi i najniže plaće dovelo do prosjeka RH, koštalo bi banke samo 6,5% od njihove godišnje dobiti“, kazaoje DavorTomić.
INA grupa zapošljava oko 9500 radnika i posljednjih nekoliko godina suočava se s nedostatkom radne snage.
„Poslodavac ne želi dostatno povećati plaće svima, kako bi se očuvala vrijednost rada, već samo onima koji pokažu izvrsne rezultate, što dodatno potiče nezadovoljstvo radnika. INA d.d. za plaće radnika izdvaja tek 2 posto ukupnih operativnih troškova, a istovremeno se redovito ulaže u alate, tehnologije i objekte, ali ne i u zaposlenike“, istaknula je Jasna Pipunić, predsjednica SING – Sindikata gospodarstva.
Foto: NHS
„Uloga Vlade kada su u pitanju plaće je zagarantirati ekonomsko socijalni minimum kroz institut minimalne plaće. U tom smislu, minimalna plaća povećana je u zadnja dva mandata Vlade za 134%. Osim kroz minimalnu plaću, Vlada želi promicanjem kolektivnog pregovaranja osigurati da se plaća, ali i drugi radni uvjeti, poboljšavaju kroz konstruktivne pregovore samih poslodavaca i sindikata koji zastupaju njihove radnike te sklapanje kolektivnih ugovora“ kazala je Anita Zirdum, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Sindikati očekuju od Vlade da ubrza donošenje Akcijskog plana za promicanje kolektivnog pregovaranja i uspostavu e-registra svih potpisanih kolektivnih ugovora, uključujući i one u privatnom sektoru kako bi Hrvatska dosegla 80 posto pokrivenosti kolektivnim ugovorima. Uz to, traže poduzimanje svih aktivnosti za bržu primjenu Direktive o transparentnosti plaća te inzistiraju na većoj transparentnosti plaća uvođenjem obveze statističkog izvještavanja svih trgovačkih društava o medijalnoj plaći i o prosječnoj plaći radnika u odnosu na prosječnu plaću menadžmenta i Uprave.
