Vlada značajno širi krug institucija koje će biti obavezne obračunavati plaće kroz Centralni obračun plaća

Osim toga, izrijekom se propisuje obaveza isplate plaća i drugih materijalnih davanja putem COP-a. Nacrt prijedloga tog zakona Vlada je Saboru uputila s ovotjedne sjednice, a novine koje se predlažu motivirane su i planiranom reformom sustava plaća u državnim i javnim službama (Vlada, točka 4.).

Proširenje definicije javnih službi

Aktualnim Zakonom o Registru zaposlenih u javnom sektoru, kao i Zakonom o plaćama u javnim službama, one su definirane kao „javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje“.

Takva definicija javnih službi, kako navodi Ministarstvo pravosuđa i uprave u obrazloženju prijedloga novog propisa, nije dovoljno precizna „te nije jasno spadaju li u javne službe u smislu toga Zakona i ustanove koje iz državnog proračuna primaju sredstva za plaće u neznatnom postotku u odnosu na ukupni iznos sredstava za plaće“.

Kao primjer se, pritom, navode domovi za starije i nemoćne osobe, čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Oni iz državnog proračuna dobivaju tri do četiri posto sredstava za plaće, a preostalu većini od svojih osnivača.

„U samoj definiciji javnih službi ne precizira se postotak financiranja sredstava za plaće iz državnog proračuna (tj. postotak od ukupnog iznosa potrebnog za isplatu plaća) pa nije jasno da li se i ustanove koje iz državnog proračuna dobivaju manji odnosno neznatan dio sredstava za plaće trebaju smatrati javnim službama“, navodi Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Kako bi se proširio obuhvat obveznika COP-a, javnim službama će se u smislu novog zakona smatrati i „proračunski korisnici kojima se sredstva za rashode za zaposlene osiguravaju u državnom proračunu kao i pravne osobe – izvanproračunski korisnici (izuzev izvanproračunskih korisnika koji su trgovačka društva) kojima se sredstva za rashode za zaposlene ne osiguravaju u državnom proračunu“.

No, kako kriterij „’osiguranje sredstava za plaće u državnom proračunu’ nije u potpunosti transparentan i na jednostavan način uočljiv kriterij (ne može se utvrditi iz naziva aktivnosti u državnom proračunu niti iz stavke u državnom proračunu)“ javne službe se dodatno definiraju kao „pravne osobe koje su proračunski korisnici državnog proračuna navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna“. Taj registar vodi Ministarstvo financija.

U COP ulaze i nove agencije

S proširenjem definicije javnih službi tako će, najkasnije godinu dana od stupanja novog propisa na snagu, u COP prijeći i sve lučke uprave kao i tri nacionalna parka koja još ne koriste COP, odnosno NP Plitvička jezera, NP Brijuni i NP Krka. U COP ulaze i Agencija za elektroničke medije, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).

Proširit će se i krug izvanproračunskih korisnika obveznika COP-a. Sada plaće preko tog sustava obračunavaju Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Ubuduće će to biti obaveza i za Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatsku agencija za osiguranje depozita i Centar za restrukturiranje i prodaju.

Iz obrazloženja novog zakona proizlazi i da, iako su imale tu obavezu od kada je uveden COP, u sustav nisu ušle sve školske ustanove kao i ostale pravne osobe iz sustava znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće, djelomično ili u cijelosti osiguravaju iz proračuna.

„S obzirom da nema javno dostupnih podataka o tome koje su to pravne osobe u sustavu znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, uvrštena je obaveza Ministarstva znanosti i obrazovanja da svake godine dostavi popis tih pravnih osoba Ministarstvu pravosuđa i uprave“, navodi se u obrazloženju zakonskog prijedloga uz napomenu kako se javnim službama smatraju i javne ustanove kojima HZZO osigurava sredstva za troškove pružanja zdravstvene zaštite osiguranim osobama.

Obaveza isplate plaće preko COP-a odnosi se i na državne i na javne službe. No, i dalje će iz tog sustava biti izuzeta tijela čiji je rad propisan Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske. Odnosno, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i Ured vijeća za nacionalnu sigurnost.

Preporuke revizije

Novine koje Vlada predlaže kada je riječ o registru zaposlenih i COP-u proizlaze iz preporuka i naloga koje je Državna revizija dala u Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti uspostave i korištenja Informacijskog sustava centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračuna.

Aktualnim zakonom o registru zaposlenih u javnom sektoru nije izrijekom propisana obaveza obračuna i isplate plaća putem sustava za centralizirani obračun plaća. Sada se ta obaveza „izrijekom propisuje i odnosi se na obračun i isplatu plaća zaposlenicima kao i na obračun i isplatu ostalih materijalnih prava, drugog dohotka te ostalih naknada“.

Istodobno se propisuje i obveza unošenja podataka o vanjskim suradnicima kao i obračun drugog dohotka i ostalih naknada vanjskim suradnicima. I bonusi, kao i stimulacije koje pojedine ustanove isplaćuju iz vlastitih prihoda, kako se navodi, također će morati biti obračunate i isplaćene putem COP-a.

Sve isplate trebale bi biti provedene kroz COP

Država, sudeći prema zakonskim izmjenama, unatoč desetljeću postojanja COP-a još nema kvalitetne podatke o svim isplatama prema zaposlenima. Jasno je to i iz obrazloženja zakonskih izmjena kojima se regulira što sve od isplata treba „proći“ kroz COP.

„Na ovaj način bi sve isplate iz državnog proračuna na ime plaća i naknada morale biti provedene kroz COP čime bi se na jednom mjestu omogućio uvid o svim isplatama na ime rashoda za zaposlene“, navodi se u obrazloženju zakonskog prijedloga.

Korištenje Registra zaposlenih u javnom sektoru i COP-a, kako se objašnjava, neće utjecati na radno-pravni status zaposlenika u izvanproračunskim korisnicima niti na način obračuna njihovih plaća i drugih materijalnih prava, jer će se na ta pitanja i dalje primjenjivati propisi koji se odnose na zaposlenike tih institucija.

U sve podatke Registra i COP-a uvid će imati tri ministarstva – ministarstvo nadležno za službeničke odnose, ministarstvo nadležno za poslove financija i ministarstvo nadležno za radne odnose. Ostala ministarstva će imati uvid u podatke iz svog djelokruga rada. Primjerice, Ministarstvo zdravstva imat će pristup podacima o zaposlenima u svim zdravstvenim ustanovama.

Registar zaposlenih i COP u vlasništvu su države, a Financijska agencija (FINA) obavlja obradu podataka. Aktualni zakon kojim se regulira registar zaposlenih u javnom sektoru donesen je 2011. godine. FINA je pripremala sustav COP-a, kao i Registra. U listopadu 2013. godine, tadašnja Vlada je s Finom potpisala desetogodišnji ugovor kojim je ta agencija zadužena za obradu podataka iz COP-a i Registra. Taj će posao FINA nastaviti raditi do pred kraj listopada iduće godine.

FINA je prije dvije godine, dobila još jedan posao koji bi državi trebao pomoći u rasvjetljavanju svih proračunskih isplata prema zaposlenima. Riječ je o uspostavi izvještajnog sustava za podršku procesima kolektivnog pregovaranja i praćenja učinaka primjene kolektivnih ugovora.

Odluku o uspostavljanju tog sustava Vlada je donijela u svibnju 2020. godine i on bi trebao biti „središnji poslovno-informacijski sustav za provođenje analiza, simulacija te analitičku podršku namijenjenu dijelovima procesa kolektivnog pregovaranja koji utječu na rashode za zaposlene“ te bi istodobno služio za praćenje financijskih i pravnih učinaka sklopljenih kolektivnih ugovora u državnim tijelima i javnim službama. Za početak operativnog rada sustav je trebao biti osposobljen do kraja lipnja ove godine.

No, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za taj projekt s Finom je potpisan u ožujku prošle godine, provedba projekta je krenula u srpnju prošle godine i traje do kraja 2022.

Sustav nagrađivanja i kažnjavanja nikad uspostavljen

Izvještajni sustav trebao bi biti i izvor informacija za uspostavu novog sustava plaća u državnoj i javnim službama. To je projekt kojeg Hrvatska Europskoj komisiji obećava još od 2013. godine, ali nikako da mu se približi. I sadašnja vlast je kao i njeni prethodnici najavljivala novine u sustavu plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, no novi zakon koji bi omogućio nagrađivanje onih koji postižu rezultate i kažnjavanje onih koji „zabušavaju“ nikada nije donesen. Svojedobno se tako planiralo sustav nagrađivanja i kažnjavanja testirati na državnim službama, a potom ga prenijeti i u javne službe.

Prema najavama iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) reformu sustava plaća u javnim službama i državnoj službi, Vlada planira provesti u naredne dvije godine vodeći se načelom „jednaka plaća ja jednak rad“. To je ujedno i sedmi pokušaj provođenja reforma sustava plaća u državnim i javnim službama.

Investicije u novi model plaća i rada u državnoj službi i javnim službama, što podrazumijeva i nadogradnju COP-a, kako je procijenila Vlada u NPOO-u, koštat će gotovo 126 milijuna kuna. Rokovi uvođenja modela „jednake plaće za jednak rad“ očito će se pomaknuti jer se, zapravo, tek sada kreće u zakonodavne izmjene koje bi omogućile realniju sliku proračunskih davanja za zaposlene.