Cijene hrane ne bi trebale rasti, moguća i pojeftinjenja

Ukupna cijena kompletne košarice proizvoda kojima je ograničena cijena na kraju prošle godine iznosila je 99,68 eura, a po novim cijenama je ona 76,19 eura, što je 23,57 posto manje, uz uštedu od 23,49 eura.

Udar na kućanstva

Predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever smatra ovu Vladinu mjeru odličnom jer je dobro detektirano ono što je u Hrvatskoj veliki problem, a to su cijene hrane gdje se bilježio strahoviti rast. "U kolovozu ove godine u odnosu prema istom mjesecu lani hrana je poskupjela za 11 posto, a u kolovozu prošle u odnosu prema kolovozu 2021. poskupjela je za 19,2 posto. Praktično su cijene hrane u dvije godine otišle gore za 30 posto. U našim kućanstvima udio troška hrane najveći je dio u budžetu i iznosi oko 26 posto, s tim da je pravilo što je zemlja siromašnija, veći su udjeli. U Europskoj uniji su prije ove krize, uoči inflacije i pandemije COVID-a, udjeli troškova za hranu bili između 10 i 14 posto, a najrazvijenije zemlje imale su i ispod 10 posto. Kada su te zemlje bile na 12 posto, mi smo bili s udjelom hrane od 27,2 posto. Zbog ovog administrativnog određenja upravo tih udjela proizlazi da je prošle i ove godine pao udio tog troška hrane u mjesečnoj potrošnji kućanstva iako smo svi svjesni da je on drastično rastao, tvrdi Sever. Prema njegovim riječima, unatoč tako velikom, 30-postotnom povećanju cijena hrane, i dalje taj rast lagano ide prema gore. "Sigurno da je to golemi udar, a s time da ovdje govorimo o prosjecima, o prosječnom kućanstvu s prosječnim udjelom od 26 posto. Jasno je da veliki dio građana živi zapravo puno lošije od toga. Bilo da je riječ o umirovljenicima, čije se mirovine kreću malo više od 400 eura, kao i onima koji imaju mirovinu manju od 300 eura. Na drugoj strani, kada gledamo medijalnu netoplaću, ona je u srpnju bila 984 eura. Do one minimalne plaće koja je u netu 560 eura imamo oko 820 tisuća plaća u Hrvatskoj koje se kreću u rasponu od medijalne do minimalne. Kako se spuštaju te plaće i mirovine, ti udjeli troškova hrane rastu, a siromašnija kućanstva imaju udio troška hrane veći od 50 posto. Kada još gledamo i udio troškova stanovanja koji se kreće oko 17 i 18 posto, kod tako siromašnih kućanstava udio troškova hrane penje se za 25 do 30 posto. Ispada da siromašnija kućanstva sav svoj prihod troše na stanovanje koje uključuje energiju, pitku vodu, odvoz smeća i na drugoj strani hranu", objašnjava predsjednik NHS-a.

Sever ocjenjuje kako bi to bio golemi udar i sasvim sigurno bi bio neizdrživ da Vlada uz mjere ograničenja hrane nije stavila pod kontrolu i cijene struje i plina. "Rekao bih da je to situacija s kojom se Hrvatska nosi već duže vrijeme iako se ona sada i pogoršala. Vidjeli smo da su cijene krenule rasti još pred kraj 2021., da su 2022. godine i ususret euru mnogi podignuli cijene pred uvođenje eura ili nakon toga i dodatno su pridonijeli rastu inflacije. To je tako išlo spiralom negativnom za građane", ističe Sever.

Nisu tome pridonijeli samo trgovci nego i dobavljači. Europska središnja banka radila je analizu koja je pokazala da su glavni generatori rasta inflacije u Europi - rast profitnih marži. I HNB je u Hrvatskoj dobio iste rezultate. U Hrvatskoj su četiri petine domaće inflacije izazvane rastom profitnih marži. Čelnik NHS-a naglašava kako trgovci tvrde da nisu dizali marže, već da su samo zadržavali iste i da su jedva živjeli od toga. "Međutim upravo brojke Ministarstva financija, podatci o fiskalizaciji, jasno govore da je broj računa stagnirao, a da je iznos po tim računima rastao od 19 do 20 posto. Sve to pokazuje što se zapravo događalo. Ljudi manje kupuju ili kupuju manje količine. Nakon turističke sezone u podacima za rujan vidjet će se da će doći i do pada potražnje i pada broja fiskaliziranih računa i općenito u trgovini i jednako u hrani. I na drugoj strani da će doći do pada fiskaliziranih iznosa jer će se jednostavno morati polako spuštati cijene budući da ih ljudi ne bi mogli izdržati", obrazlaže Sever i na naš upit kakvu jesen možemo očekivati odgovara kako vjeruje da će doći do smirivanja cijena, čak i do pojeftinjenja.

Proizvoda nema?

"Vidjeli smo da čak i trgovački lanci za par stotina artikala spuštaju cijene. Ne spuštaju ih oni baš prenisko u odnosu prema prijašnjem razdoblju kada su se svi dobro ‘nabrali‘ tako da imaju prostora za spuštanje cijena. Osim toga, deset moćnih trgovačkih lanaca može dobavljačima uvjetovati smanjenje ulaznih cijena. Sada smo već i tako na prenapregnutim cijenama i ne znam tko će si moći samo tako priuštiti dizati cijene jer će jednostavno ljudi manje kupovati", zaključuje Sever.

Predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Osijek Tanja Popović Filipović kaže da građani javljaju kako proizvode s oznakom "ograničena cijena" ne mogu pronaći u pojedinim trgovačkim centrima. "Mi tu situaciju nismo zatekli, cijene proizvoda koje pratimo su onakve kako je predviđeno, a i pronašli smo ih u trgovačkim centrima. Tu nisu obuhvaćene tržnice i građani komentiraju da su cijene nekih proizvoda ispod zaštićenih cijena, a nekih proizvoda i više. Treba odvojiti dosta vremena da bi se vidjelo gdje se može što jeftinije kupiti, i to zna biti itekako zahtjevno", tvrdi Popović Filipović.

Kroz projekt "Tajni kupac" kojim se prati kretanje cijena 65 proizvoda rezultati pokazuju da mjesečno ima osam poskupljenja roba i usluga. "Dođete do zaključka da sve što smo pratili je poskupjelo. Mišljenja sam da do daljnjeg povećanja cijena ne bi smjelo doći, ali ne smijemo čekati da se to dogodi. To više nije povezano s inflacijom jer, kada jedan krene u lancu s povećanjem cijena, naravno da moraju i svi ostali. Ne znam što će se dogoditi ako i dalje budu rasle cijene proizvoda. Kada imate deterdžent za rublje koji više nije gramaže 1,17, nego 1 kilogram, i on je poskupio za 50 posto, onda tu ne govorimo više o inflaciji i cijeni sirovina, već govorimo o zloupotrebi", ističe voditeljica CEIP-a.

Predsjednik NHS-a kaže kako je na tržnicama došlo do snažnog skoka cijena. "Građani nam govore da zbog akcijskih cijena u trgovačkim lancima i trgovinama odlučuju sve manje kupovati na tržnicama i okreću se trgovačkim lancima koji nude i uvozne proizvode. To je onda problem i za domaću proizvodnju. Sasvim je sigurno da domaći proizvođači na jednoj strani i kupci na drugoj strani prolaze najgore, a svi oni između, bilo da je riječ o otkupljivačima i prerađivačima mlijeka, mesa, žitarica..., itekako dobro prolaze", konstatira Sever. Tomislav Prusina

Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Osijek

Ne znam što će se dogoditi ako i dalje budu rasle cijene. Kada imate deterdžent koji više nije 1,17, nego 1 kilogram i on je poskupio za 50 posto, onda ne govorimo više o inflaciji, nego o zloupotrebi.

VAŽNA STABILNOST CIJENA ENERGENATA

Krešimir Sever osvrnuo se i na mjere Vlade kojima se jamči stabilna cijena plina, električne energije, ogrjevnog drva.... “To je dobra poruka građanima da mogu biti mirni sve do kraja ogrjevne sezone, kao i mali i mikropoduzetnici, obrtnici. Kada je riječ o velikim poduzetnicima, oni više nemaju zaštitnu mjeru vezanu uz cijenu struje. Ne zato što bi im to Vlada uskratila, nego zato što su cijene električne energije na svjetskom tržištu pale, pa bi im zapravo ispalo da bi im štićena cijena sada bila nešto viša od one cijene po kojoj je mogu trenutno nabaviti na slobodnom tržištu. S te strane svi su pokriveni, čak i veliki poslodavci imaju jamstvo da, ako bi došlo do naglog skoka električne energije iznad razine koja je bila vezana uz zaštićenu cijenu, Vlada bi u tom slučaju aktivirala i taj zaštitni mehanizam”, pojasnio je Sever.