Komisija predlaže poboljšanje europskih radničkih vijeća radi jačanja transnacionalnog socijalnog dijaloga

Promišljeno obavješćivanje i savjetovanje zaposlenika o ključnim odlukama poduzeća može pomoći u predviđanju promjena, kao što su zelena i digitalna tranzicija, i upravljanju njima, među ostalim kad je riječ o rješavanju problema manjka radne snage ili uvođenju novih tehnologija. U transnacionalnim okruženjima europska radnička vijeća mogu imati vrlo važnu ulogu u tome.

U postojećoj Direktivi navode se postupci za osnivanje europskih radničkih vijeća te za obavješćivanje i savjetovanje s njima o transnacionalnim pitanjima. Predloženom revizijom nastoji se ojačati uloga europskih radničkih vijeća tako što će se olakšati njihovo osnivanje, potaknuti promišljenije obavješćivanje i savjetovanje te osigurati potrebni kapaciteti za njihov rad. Nastoji se ojačati i rodna ravnoteža u europskim radničkim vijećima.

Europski parlament donio je 2023. zakonodavnu rezoluciju o vlastitoj inicijativi kojom poziva Komisiju da ojača ulogu i kapacitet europskih radničkih vijeća. Današnjom predloženom revizijom ispunjava se politička obveza predsjednice von der Leyen da se na takve rezolucije odgovori zakonodavnim prijedlogom, uz potpuno poštovanje načela proporcionalnosti, supsidijarnosti i bolje izrade zakonodavstva.

Djelotvornija i učinkovitija europska radnička vijeća

Komisijine glavne predložene izmjene uključuju:

• davanje jednakih prava radnicima multinacionalnih poduzeća koja posluju u EU-u/EGP-u da zatraže osnivanje novog Europskog radničkog vijeća: ukinut će se izuzeća iz postojeće Direktive, čime će se 5,4 milijuna radnika u 320 multinacionalnih poduzeća s postojećim sporazumima omogućiti da zatraže osnivanje Europskog radničkog vijeća
• pojašnjenje definicije transnacionalnih pitanja: osiguravanje da se europska radnička vijeća dopunjuju i ne preklapaju s radom nacionalnih tijela za obavješćivanje i savjetovanje. Jasna definicija vrlo je bitna kako bi se utvrdilo kad se mora savjetovati s europskim radničkim vijećima i obavijestiti ih
• osiguravanje pravodobnog i promišljenog savjetovanja s radnicima u multinacionalnim poduzećima o pitanjima koja se odnose na njih:

1. članovi Europskog radničkog vijeća trebali bi dobiti obrazložen odgovor na svoje mišljenje prije nego što uprava poduzeća donese odluku o transnacionalnim pitanjima
2. uprava poduzeća mora pružiti obrazloženja kad god je povjerljivost razlog za ograničavanje daljnjeg dijeljenja informacija ili za neotkrivanje informacija o transnacionalnim pitanjima

• osiguravanje da europska radnička vijeća imaju potrebne kapacitete za rad: u sporazumima o Europskom radničkom vijeću moraju se navesti dodijeljena financijska i materijalna sredstva, na primjer sredstva za stručnjake, pravne troškove i osposobljavanje
• jačanje rodne ravnoteže: kad god se (ponovno) pregovara o sporazumu o Europskom radničkom vijeću, morat će se donijeti odredbe koja će što više zajamčiti rodno uravnotežen sastav. Rodnoj ravnoteži mora se aktivno težiti i u posebnim pregovaračkim tijelima, odnosno privremenim skupinama predstavnika zaposlenika koji s poduzećem pregovaraju o sporazumu o Europskom radničkom vijeću
• poboljšanje pristupa pravnim sredstvima: države članice moraju obavijestiti Komisiju o tome kako europska radnička vijeća mogu pokrenuti sudske i, prema potrebi, upravne postupke. Države članice također su obvezne uvesti učinkovite, odvraćajuće i razmjerne sankcije za provedbu Direktive.

Sljedeći koraci

O prijedlogu Komisije o izmjeni Direktive o Europskom radničkom vijeću raspravljat će Europski parlament i države članice. Države članice bit će dužne prenijeti Direktivu u nacionalno pravo u roku od godine dana od njezina donošenja. Nova pravila počet će se primjenjivati dvije godine kasnije. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja stranke mogu prilagoditi svoje sporazume o Europskom radničkom vijeću revidiranim zahtjevima.

Kontekst

U osmom načelu europskog stupa socijalnih prava ističe se važnost socijalnog dijaloga i uključenosti radnika. Europska radnička vijeća predstavljaju europske radnike u multinacionalnim poduzećima, a osnivaju se na inicijativu zaposlenika ili središnje uprave.

S europskim se radničkim vijećima savjetuje o transnacionalnim pitanjima, odnosno pitanjima koja utječu na radnike u cijelom poduzeću ili u najmanje dvije države članice EU-a/EGP-a, kao što su, na primjer, pitanja povezana s restrukturiranjem. Europska radnička vijeća stoga dopunjuju rad nacionalnih predstavničkih tijela zaposlenika.

Trenutačno postoji oko 1000 transnacionalnih tijela za obavješćivanje i savjetovanje od kojih su većina europska radnička vijeća. Svake se godine osnuje oko 20 novih europskih radničkih vijeća. Europska radnička vijeća, koja predstavljaju više od 11,3 milijuna europskih radnika, doprinose zaštiti radnih mjesta i industrija u Europi te osiguravanju konkurentnosti EU-a. Iako europska radnička vijeća predstavljaju više od polovine radne snage koja ispunjava uvjete, to je još uvijek manje od trećine od procijenjenih gotovo 4000 poduzeća koja ispunjavaju uvjete.

Komisija je 2018. provela evaluaciju u kojoj je istaknuto da europska radnička vijeća i dalje imaju ključnu ulogu u osiguravanju i organizaciji transnacionalnog socijalnog dijaloga u multinacionalnim poduzećima, a državama članicama istodobno omogućuju fleksibilnost u prilagodbi vlastitim nacionalnim sustavima. Međutim, u evaluaciji su utvrđeni i nedostaci u pogledu postupka savjetovanja s europskim radničkim vijećima i načina na koje predstavnici zaposlenika mogu ostvariti svoja prava.

U veljači 2023. Europski parlament pozvao je Komisiju da revidira Direktivu i ojača ulogu europskih radničkih vijeća. Uzimajući u obzir tu Rezoluciju, evaluaciju iz 2018. i savjetovanja sa socijalnim partnerima u dvije faze 2023., kao i doprinose zainteresiranih strana, uključujući nacionalne uprave, poduzeća, predstavnike zaposlenika te pravne i akademske stručnjake, Komisija je odlučila da ima prostora za poboljšanje postojeće Direktive kako bi se poduprlo osnivanje i rad europskih radničkih vijeća.

Više informacija

Prijedlog o izmjeni Direktive o Europskom radničkom vijeću

Procjena učinka

Evaluacija Direktive koju je Komisija provela 2018.

Izjave

"Socijalni dijalog jedan je od glavnih elemenata na kojem se temelji konkurentnost EU-a i koji osigurava pravednost zelene i digitalne tranzicije. Europska radnička vijeća ključna su platforma između poslodavaca i zaposlenika u poduzećima s poslovnim nastanom u nekoliko država članica EU-a. Cilj je tog prijedloga poboljšati prava radnika na obavješćivanje i savjetovanje te očuvati sposobnost poduzeća da donose brze i učinkovite odluke."

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo u interesu građana

"Europska radnička vijeća osiguravaju da se s radnicima savjetuje o velikim odlukama koje će na njih utjecati, kao što su uvođenje novih metoda rada ili restrukturiranje. Promjene se često mogu činiti nepovoljne, ali zahvaljujući europskim radničkim vijećima radnici imaju priliku uključiti se u taj proces. Našim će se prijedlogom riješiti neki nedostaci u postojećoj Direktivi kako bi se radnička vijeća mogla češće i učinkovitije koristiti."

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava