Poslodavci namjeravaju mladima smanjiti plaće iako je plaćanje zdravstvenog doprinosa njihov trošak

Vlada je u saborsku proceduru uputila set zakona u sklopu novog kruga porezne reforme kojom se, među ostalim, ukida fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih do 30 godina. Zbog te olakšice poslodavci mladima nisu trebali plaćati doprinos na zdravstveno osiguranje te im je bio smanjen ukupan trošak rada.

Fiskalna olakšica ukida se s prvim danom 2025. godine, ali svi oni koji olakšicu koriste, iskoristit će je do kraja, odnosno do isteka zakonskog roka od pet godina.

Vladina najava ukidanja fiskalne olakšice za zapošljavanje mladih radnika kod poslodavaca nije pala na plodno tlo. Tako je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ustvrdila kako unatoč snažnom padu stope nezaposlenosti mladih te kontinuiranoj pojačanoj potražnji na domaćem tržištu rada, nisu nestali razlozi za zadržavanje mjere poticanja zapošljavanja mladih radnika.

„Upravo suprotno, porezne olakšice omogućavaju poslodavcima konkurentnost u plaćama i zadržavanje mladih na našem tržištu rada. To je poluga za ubrzanje razvoja i jačanje standarda“, ustvrdili su iz HUP-a (1, 2, 3).

Posljednjih tjedana medijskim istupima poslodavci pritišću Vladu da odustane od ukidanja fiskalne olakšice poslodavcima koji zapošljavaju mlade.

„Vladinu logiku razumijem jer joj konstantno nedostaje sredstava za zdravstveni sustav, razumijem i logiku solidarnosti za taj sustav, ali ovdje imamo drugi problem, a to je da će mladi koji izlaze na tržište s ukidanjem te mjere oslobađanja plaćanja zdravstvenog doprinosa jednostavno biti manje zapošljavani i opet će odlaziti u inozemstvo i onda nećemo dobiti ono što smo htjeli u kontekstu solidarnosti u prikupljanju sredstava za zdravstveni sustav”, ustvrdio je Hrvoje Bujas, predsjednik Glasa poduzetnika te dodao:

“Postoji velik broj mladih koji imaju do 30 godina koji su oslobođeni plaćanja 12 posto zdravstvenog doprinosa i taj iznos ide njima, praktički imaju veću plaću zahvaljujući tome“.

Prema Bujasovim riječima, najviše će biti pogođen IT sektor u kojem „trenutno nije bajno stanje“ i tvrtke će „imati problem jer će trošak poslovanja biti veći“.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber, pak, navodi kako je zaposlenost mladih porasla, ali to nikako ne znači da ne treba zadržati mjeru poticanja zapošljavanja mladih radnika.

„Upravo suprotno, nama konkurentna susjedna tržišta poput Austrije i Italije snažnim poreznim olakšicama olakšavaju zapošljavanje mladih i rast plaća čime su atraktivni i mladima iz Hrvatske“, navodi Weber.

Glavna direktorica HUP-a ponavlja kako će  ukidanje fiskalne olakšice za zapošljavanje mladih dovesti do pada konkurentnosti domaćih poslodavaca pa izražava nadu da postoji prostor za zadržavanje te mjere. Jer, prema HUP-u, ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa za mladog zaposlenika uz jednak ukupni trošak rada kao posljedicu bi imalo pad bruto (1) plaće s 2.000 eura na 1.717 eura.

Mjera je uvedena u vrijeme visoke nezaposlenosti mladih

Fiskalna olakšica za zapošljavanje mlađih od 30 godina uvedena je 2015. godine. Ona je bila dio Garancije za mlade koju je Hrvatska počela primjenjivati 2013. godine, nekoliko mjeseci prije no što je ušla u EU. U sklopu Nacionalnog programa reformi 2014. godine izrađen je Plan implementacije Garancije za mlade s ciljem smanjenja visoke nezaposlenosti mladih. Garancija jamči mladoj osobi da će u roku od četiri mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost dobiti ponudu za posao ili naukovanje, odnosno vježbeništvo ili pripravništvo, odnosno dobiti ponudu za nastavak obrazovanja.

Hrvatska se, kao i ostatak Europe, još od velike gospodarske krize iz 2008. počela suočavati s rastućom nezaposlenošću mladih (u Hrvatskoj je ona bila visoka i prije krize).

Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj vrhunac je doživjela 2013. godine kada je čak 50 posto mladih u dobi od 15 do 25 godina bilo nezaposleno, dok je stopa nezaposlenosti u dobnoj granici od 25 do 29 godina bila 23,4 posto. Odnosno, stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 29 godina iznosila je 36,7 posto. Veće stope tada su bilježile jedino Španjolska i Grčka.

Prema podacima Eurostata, u 2014. godini nezaposlenost mladih u Hrvatskoj pala je na 34,1 posto, a u 2015. na 31,4 posto (1, 2).

Prema zadnjim statističkim podacima, na kraju 2023. godine u Hrvatskoj je bilo nezaposleno 13,9 posto mladih u dobi od 15 do 29 godina, dok je prosjek EU-a 11,3 posto, a eurozone 11,7 posto.

Više stope nezaposlenosti mladih, u odnosu na Hrvatsku, na kraju prošle godine bilježilo je šest članica EU. Prednjači Grčka sa stopom od 22,9 posto, a slijede je Španjolska (22,2 posto), Italija (17,5 posto), Švedska (15,35 posto), Portugal (14,9 posto) i  Rumunjska (14,5 posto).

Rupa u zdravstvenom proračunu

Fiskalno rasterećenje za zapošljavanje mlađih od 30 godina potpora je koju su poslodavci rado koristili. Tako je 2015. godine tu olakšicu koristilo 16 056 poslodavaca za 42 099 radnika, dok je u 2023. godini broj poslodavaca bio 55 229, a oni su zapošljavali 214 553 mladih radnika.

Promjene u gospodarstvu i na tržištu rada, odnosno poboljšana makroekonomska situacija, značajni pad nezaposlenosti i povećana potražnja za radnom snagom, prema mišljenju Vlade stvaraju preduvjete za osnaživanje načela solidarnosti u prikupljanju doprinosa. S porastom broja radnika za koje se ne uplaćuju zdravstveni doprinosi, naime, rasla je i rupa u zdravstvenom budžetu. Tako je u 2023. godini, samo s osnova fiskalne olakšice za zapošljavanje mladih, zdravstveni budžet ostao bez 385 milijuna eura prihoda.

Doprinos na plaću

Doprinos za zdravstveno osiguranje iznosi 16,5 posto, a ne kako to Bujas navodi 12 posto.

Doprinos za zdravstveno osiguranje ne plaća se iz plaće (kao doprinos za mirovinsko osiguranje ili porez na dohodak), već na plaću i on je isključivi trošak poslodavca. Odnosno, činjenica da taj doprinos poslodavci ne plaćaju za dio radnika ne bi trebala značiti da su zato njihove neto plaće porasle.

Ukidanje fiskalne olakšice za zapošljavanje mladih ne bi se trebalo odraziti na primanja tih radnika. Međutim, iz izjava predstavnika poslodavaca jasno je da oni namjeravaju trošak zdravstvenog doprinosa prebaciti na radnike te im tako umanjiti plaće. To ukazuje HUP-ova računica da će bruto plaća (bruto 1, odnosno radnički bruto) pasti.

Radnik za kojeg danas poslodavac koristi fiskalnu olakšicu i bruto plaća mu iznosi 2.000 eura, na ruke primi 1.354,56 eura. Ukupan trošak te plaće je za poslodavca 2.000 eura, jer ne plaća doprinos za zdravstveno osiguranje, koji bi na tu bruto plaću iznosio 330 eura. U praksi je tako za mladog radnika s bruto plaćom 2.000 eura taj iznos jedini trošak poslodavca, no za radnika s istom plaćom koji je u vrijeme zapošljavanja imao više od 30 godina ukupan trošak poslodavca iznosi 2.330 eura.

Ako bi poslodavac želio zadržati ukupni trošak plaće radnika na 2.000 eura, njegovu bi bruto plaću morao spustiti na 1.717 eura. Na taj radnički bruto poslodavac će platiti 283,31 eura zdravstvenog doprinosa. Ukupan trošak plaće, poslodavcu će porasti 31 cent (jer bi ukupan trošak bio 2.000,31 eura). Istodobno, radnikova neto plaća bila bi gotovo 173 eura manja i iznosila bi 1.181,59 eura.

Smanjuju li poslodavci i sada plaće mladima nakon što im istekne olakšica od pet godina?

Dakle, poslodavci će trošak zdravstvenog osiguranja prebaciti na radnika nudeći mu nižu plaću. To se, naravno, odnosi na nove radnike koje će zapošljavati od 2025. godine. Novozaposlena mlada osoba bi tako u odnosu na kolegu koji je zaposlen na istom radnom mjestu, primjerice, u ovoj ili prošloj godini imala 173 eura nižu plaću.

Iako je fiskalna olakšica poslodavcima koji zapošljavaju mlađe od 30 godina u primjeni gotovo desetljeće, ne postoje analize kretanja plaća tih radnika. Ne zna se, tako, što se s njihovim plaćama događa nakon što istekne petogodišnje razdoblje u kojem poslodavac može koristiti fiskalnu olakšicu. Poruke predstavnika poslodavaca proteklih tjedana dale bi naznačiti da i sada poslodavci radnicima, nakon što im istekne fiskalna olakšica, smanjuju plaće.

Ukidanje olakšice bilo je ranije najavljeno

Ukidanje fiskalne olakšice za zapošljavanje mladih ne bi trebalo biti nikakvo iznenađenje. Da će se to dogoditi znalo se još 2021. godine kada je Hrvatska izradila Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine i kojim se, među ostalim najavila reforma zdravstvenog sustava. U jesen 2021. predstavljeni su dijelovi te reforme te je jasno poručeno da se ukida fiskalna olakšica poslodavcima za zapošljavanje mladih osoba (1, 2) jer zdravstvo zbog toga ima ogromne gubitke. Te 2021. godine poslodavci nisu plaćali zdravstveni doprinos za preko 190 tisuća mladih radnika.

Poslodavci bi trebali prihvatiti da se u odnosu na 2015. godinu situacija na tržištu rada značajno promijenila. Stopa nezaposlenosti mladih tada je bila 31,4 posto, dok je prema zadnjim podacima ona 13,9 posto. Za razliku od vremena kada je olakšica uvedena i kada je bilo teško naći bilo kakav posao, danas radnika nedostaje u svim djelatnostima. No, očito nema volje da se radnike i plati.

Doprinos za zdravstveno osiguranje ne plaća se iz plaće (kao doprinos za mirovinsko osiguranje ili porez na dohodak), već na plaću i on je isključivi trošak poslodavca. Odnosno, činjenica da taj doprinos poslodavci ne plaćaju za dio radnika ne bi trebala značiti da su njihove neto plaće zato veće, kao što se ni ukidanje fiskalne olakšice ne bi trebalo odraziti na primanja tih radnika. Međutim, iz izjava predstavnika poslodavaca jasno je da oni namjeravaju trošak zdravstvenog doprinosa prebaciti na radnike te im tako umanjiti plaće. To ukazuje HUP-ova računica da će bruto plaća (bruto 1, odnosno radnički bruto) pasti.