Rekordan pad vrijednosti zakonom propisanih minimalnih plaća
Najslabije plaćeni radnici u Europi doživjeli su pad vrijednosti svojih plaća do 19 posto ove godine, što predstavlja najveći pad realnih minimalnih plaća u ovom stoljeću, pokazuje istraživanje Europske konfederacije sindikata (ETUC-a, temeljem podataka Eurostata.
Zakonski propisane minimalne plaće porasle su u prosjeku za 7,6 posto tijekom prošle godine u 21 zemlji EU-a koje ih imaju. No, u istim je zemljama stopa inflacije u prosjeku porasla za 12,4 posto.
To znači da je realna vrijednost zakonom propisanih minimalnih plaća pala u prosjeku za 4,8 posto ostavljajući milijune radnika da se muče kako si priuštiti najosnovnije troškove života poput hrane, stanarine i energije.
Tek je drugi put od 2000. godine rast realnih zakonom propisanih minimalnih plaća pao ispod nule, a taj je rez znatno veći – na vrhuncu štednje 2012. godine realni rast minimalnih plaća iznosio je -0,7%.
Realne zakonske minimalne plaće od prošlog ljeta najdramatičnije su pale u Latviji (-19%), Češkoj i Estoniji (-10%) i Slovačkoj (-8%).
Ovakav razvoj događaja ozbiljno je pogoršao uvjete radnika s minimalnom plaćom diljem Europe, koji već ionako prečesto nisu mogli spojiti kraj s krajem. Već prije početka krize troškova života, gotovo jedan od deset radnika u EU27 bio je u opasnosti od siromaštva, a 7 od 10 radnika s minimalnom plaćom prijavilo je poteškoće u spajanju kraja s krajem.
18 država članica EU-a u kojima su stvarne zakonom propisane minimalne plaće pale između Q2 2021. i Q2 2022.
Država | Rast nominalne zakonom propisane plaće % |
Stopa inflacije % | Promjena u odnosu na realnu zakonom propisanu plaću % |
Latvija | 0 | 19,2 | -19,2 |
Češka | 6,5 | 16,6 | -10 |
Estonija | 11,9 | 22 | -10 |
Slovačka | 3,6 | 12,6 | -8,9 |
Litva | 13,7 | 20,5 | -6,7 |
Poljska | 7,5 | 14,2 | -6,7 |
Irska | 2,9 | 9,6 | -6,6 |
Nizozemska | 3,2 | 9,9 | -6,6 |
Slovenija | 4,9 | 10,8 | -5,8 |
Bugarska | 9,2 | 14,8 | -5,5 |
Luxemburg | 5,0 | 10,3 | -5,2 |
Malta | 0,9 | 6,1 | -5,1 |
Španjolska | 5,2 | 10 | -4,7 |
Portugal | 6,0 | 9 | -2,9 |
Rumunjska | 10,8 | 13 | -2,1 |
Grčka | 9,6 | 11,6 | -1,9 |
Hrvatska | 10,2 | 12,1 | -1,8 |
Francuska | 5,8 | 6,5 | -0,6 |
Analiza podataka Eurostata od strane ETUC-a dolazi uoči sutrašnjeg konačnog glasovanja o direktivi o primjerenim minimalnim plaćama u EU u Europskom parlamentu. Također dolazi prije govora predsjednice Europske komisije o stanju Unije za koji ETUC očekuje da će sadržavati obvezu poduzimanja hitnih dodatnih mjera za rješavanje krize troškova života, na temelju plana ETUC-a u šest točaka.
Kriza troškova života učinila je direktivu još potrebnijom. Nema isprike da države članice čekaju dvije godine za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo. One već sad trebaju poduzeti potrebne aktivnosti.
Direktiva će značiti da:
- Države članice će morati provjeriti primjerenost zakonom propisanih minimalnih plaća uzimajući u obzir kupovnu moć i troškove života;
- Dužnost država članica na promicanje kolektivnog pregovaranja i borbu protiv uništavanja sindikata, a državama s pokrivenošću kolektivnim pregovorima ispod 80% izradu akcijskog plana za potporu kolektivnom pregovaranju;
- Jačanje uključenosti sindikata u utvrđivanje i ažuriranje zakonom propisanih minimalnih plaća;
- Zahtjev za trgovačka društva koja sudjeluju u postupku javne nabave da poštuju pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje u skladu s Konvencijama MOR-a 87 i 98.
Govoreći uoči glasovanja, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch rekla je:
“U većini zemalja koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću, ona je toliko niska da je radnike izložila riziku od siromaštva čak i prije nego što je počela kriza troškova života. Sada je inflacija, također potaknuta ogromnim povećanjem profitnih marži, uz probleme na strani ponude, spustila vrijednost minimalnih plaća na rekordno nisku razinu.
To znači da se ljudi koji dugo rade na teškim poslovima bore priuštiti si hranu i stanarinu, a da ne govorimo o stvarima koje mnogi ljudi uzimaju zdravo za gotovo, poput provođenja vremena s prijateljima i obitelji. Ponekad se ljudi muče i sa samim osiguranjem prijevoza do vlastitog radnog mjesta.
Članovi Europskog parlamenta moraju pokazati kako su na strani tih marljivih ljudi i glasovati za osiguranje minimalnih plaća koje nikada neće dovesti ljude u život u siromaštvu.”
Razmjer i hitnost krize troškova života nisu usklađeni s pravom kombinacijom mjera europskih institucija. Za ECB je kontraproduktivno povećavati kamatne stope, to će dodatno pogoršati krizu troškova života za radnike. Ova je Direktiva ključna mjera za pomoć najugroženijima. Potrebne su dodatne hitne inicijative na temelju ETUC-ovog plana u šest točaka, uključujući trenutno povećanje plaća i ciljana plaćanja za pomoć obiteljima u nevolji”.
Nezavisni hrvatski sindikati su hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu uputili dopis u kojemu su od njih zatražili potporu Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama o kojoj će se u Europskom parlamentu glasovati 14. rujna 2022. godine.
Bilješke: Podatci
Izvor: https://www.etuc.org/en/pressrelease/record-fall-value-statutory-minimum-wages
