Javne i državne službe odbile su ponudu rasta osnovice za dva posto

Vlada je spremna prihvatiti jedino sindikalni prijedlog o povećanju osnovice za isplatu jubilarne nagrade sa 240 na 300 eura, glede iznosa otpremnine i naknade za noćni rad prepolovila je sindikalne zahtjeve, a mogućnost uvođenja naknade za topli obrok odbila je u startu, tvrdeći da se radi o neprihvatljivo visokom iznosu od 190 milijuna eura godišnje samo za isplatu tog prava.

Povećanje osnovice za dva posto značilo bi rast brutoiznosa za 20 eura, što je sindikatima javnih i državnih službi potpuno neprihvatljivo. Svi su sindikalni predstavnici Vladinu ponudu odbili u ponedjeljak te očekuju da Vladini pregovarači omekšaju svoje stavove do idućeg kruga pregovora, najavljenog za 3. prosinca. Ministar Marin Piletić, s druge strane, sindikatima poručuje da spuste svoje zahtjeve na Vladi prihvatljivu razinu.

Sindikati su prošlog tjedna od Vlade zatražili da se postojeća, godinu dana stara, osnovica od 947,18 eura poveća za 10 posto, odnosno na 1041,90 eura u 2025., a osim toga i rast otpremnine za oko 1000 eura, povećanje osnovice jubilarne nagrade i veći dodatak za noćni rad. Vlada je spremna iznos otpremnine u javnim službama, koji sada iznosi 1894 eura, povećati za oko 500 eura, a naknadu za noćni rad s 40 povećati na 45 posto, umjesto 55 posto, koliko traže sindikati. Naknada za topli obrok od 70 eura za Vladu je potpuno neprihvatljivo novo pravo.

“Šokirani smo ponudom Vlade i očekujemo da preispita svoju ponudu", izjavio je nakon pregovora Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Dodao je i kako neće prihvatiti rast osnovice od travnja, već od početka godine. "Vlada je kriva što nismo pregovore počeli prije, mi smo zahtjeve dali. Očekujemo da prije donošenja državnog proračuna bude sastanak i da dobijemo zadovoljavajuću ponudu", poručio je Topolnjak.

Na isti način ponudom Vlade nezadovoljni su u sindikatima koji predstavljaju državne službe. "Pregovarački odbor Vlade ponudio nam je određeni postotak, ali je to sindikatu neprihvatljivo", poručio je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske. Sindikalna je strana računala na povećanje niza materijalnih prava, od toplog obroka, noćnog rada do drugih prava, ali njihovi prijedlozi, kaže Jagić, nisu naišli na plodno tlo. Nezadovoljni su i u drugom policijskom sindikatu. "Prespavat ćemo, razgovarat ćemo, zato su pregovori. Tjedan dana je pristojno razdoblje, možda se stvari pomaknu", ustvrdio je Zdravko Lončar, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a.

U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN), koji kao nereprezentativan sindikat ne sudjeluje u kolektivnom pregovaranju, nezadovoljni su već i pregovaračkom pozicijom reprezentativnih sindikata koji ih zastupaju, jer bi - smatraju - u startu trebalo postaviti Vladi mnogo veće zahtjeve. "Imajući u vidu da je hrana poskupjela, pa čak 25 posto troškova kućanstva odlazi na hranu, SDLSN RH predložio je povećanje osnovice za obračun plaće za 20 posto. To bi povećanje osiguralo najmanju brutoplaću u državnim tijelima od 1204,81 eura, a svim službenicima više i visoke stručne spreme ostvarivanje sadašnje prosječne plaće u Hrvatskoj od 1829 eura. Niži postotak povećanja od navedenog nije dostatan za pokrivanje stvarnih troškova života", navodi Iva Šušković, čelnica tog sindikata.

RAZLIKE U PRAVIMA

U Sindikatu državnih i javnih službenika i namještenika nezadovoljni su podjelom među sektorima u državnoj službi te smatraju da razlike među policajcima i državnim službenicima u pravima ne bi trebalo biti. Ovaj je sindikat prije četiri godine izgubio reprezentativnost te prava 50-ak tisuća državnih službenika i namještenika u kolektivnom ugovoru ovise o pregovaračkoj umješnosti dvaju sindikata policije koji pregovaraju u ime čitavog državnog sektora.