Karcinogenost profesije vatrogasac
Diljem svijeta djeluje više od 15 milijuna vatrogasaca, kao profesionalni vatrogasci i volonteri, vatrogasci u industriji, općini te divljini i drugim situacijama. Profesionalna izloženost vatrogasaca je složena i uključuje različite opasnosti koje proizlaze iz požara i drugih događaja. Vatrogasci mogu imati različite uloge, odgovornosti i vrstu zapošljavanja (npr. puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, volonteri) koji su različiti u državama i koji se mijenjaju kroz njihovu karijeru. Vatrogasci odgovaraju na različite vrste požara, kao što su strukturni, u divljini, automobila kao i na druge događaje (prometne nesreće i rušenje zgrada).
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), posebna agencija Svjetske zdravstvene organizacije, utvrdila je karcinogenost profesionalne izloženosti profesije vatrogasac.
Nakon pomne analize dostupne literature, radna skupina sastavljena od 25 međunarodnih stručnjaka iz 8 zemalja, klasificirala je profesionalnu izloženost vatrogasaca karcinogenom za ljude (grupa 1), na temelju dovoljnih dokaza za rak kod vatrogasaca. Tako je utvrđeno kako postoji dovoljno dokaza za mezoteliom i rak mjehura, a ograničeno dokaza za rak debelog crijeva, rak prostate, rak testisa, melanom te non-Hodgkin limfom.
Također, postoje snažni mehanistički dokazi kako profesionalna izloženost vatrogasaca pokazuje sljedećih pet ključnih karakteristika karcinogenosti kod izloženih ljudi: „genotoksičnost“, „uključuje epigenetske promjene“, „izaziva oksidativni stres“, „izaziva kronične upale“, te „modulira receptorski posredovane učinke“.
Vatrogasci su izloženi složenoj mješavini sagorjevajućih proizvoda iz požara (npr. policiklični aromatski ugljikovodici, hlapljivi organski spojevi, metali, čestice) ispušnim plinovima, građevinskom materijalu (npr. azbest) te drugim opasnostima (npr. toplinski stres, smjenski rad, UV i drugo zračenje). Dodatno, uporaba usporivača gorenja u tekstilu i postojani organski zagađivači (npr. per i polifluorirane tvari) u vatrogasnim pjenama se povećala kroz vrijeme.
Ove mješavine mogu uključivati mnoge agense koji su već klasificirani IARCovim Monografskim programom u grupi 1 (ljudski karcinogeni ), grupi 2 (vjerojatno ljudski karcinogen) i grupi 2B (potencijalni ljudski karcinogen). Izloženost preko kože, udisanjem i probavom su uobičajeni putevi izloženosti te su studije biomarkera među vatrogascima pronašle pojačane razine markera izloženosti policikličnim aromatskim ugljikovodicima, usporivačima gorenja i postojanim organskim zagađivačima. Izloženost preko kože se može dogoditi čak i kada nose osobnu zaštitnu opremu zbog ograničenja u dizajnu, pristajanju, održavanju ili dekontaminaciji. Isto tako, izloženost se može dogoditi i kada vatrogasci nisu u aktivnom gašenju požara te ne nose osobnu zaštitnu opremu.
Klasifikacija Monografskog programa IARCa ukazuje jačinu dokaza da tvar ili agens može uzrokovati rak, on traži identifikaciju opasnosti za rad, odnosno potencijal da izloženost uzrokuje rak. Međutim, klasifikacija ne ukazuje na razinu rizika za rad povezan s izloženosti na različitim razinama ili u različitim scenarijima. Rizik raka povezan s tvarima ili agentima koji su pripisani u istu klasifikaciju mogu biti vrlo različiti, ovisno o faktorima kao što je vrsta ili trajanje izloženosti te veličina učinka agenta u danoj razini izloženosti.
Sažetak konačne procjene će biti objavljen 2023. godine kao Volume 123 Monografskog programa IARCa, a sažetak se može pronaći u Lancet Oncology - Carcinogenicity of occupational exposure as a firefighter
Izvor:
https://www.iarc.who.int/wp-content/uploads/2022/07/pr317_E.pdf
https://www.iarc.who.int/news-events/iarc-monographs-evaluate-the-carcinogenicity-of-occupational-exposure-as-a-firefighter/
