Nužno je i povećanje plaća

- Šteta da se to nije napravilo i s plinom. Treba spomenuti mjere za snižavanje odnosno ublažavanje cijena ogrjevnog drva, peleta, sječke. Istina, te mjere malo kasne, jer ozbiljan domaćin tu vrstu ogrjeva nabavlja najkasnije početkom ljeta, a i najviše ogrjevnog drva kupuje se "s kamiona", u pravilu bez računa, pa će cijena ovisiti o ponudi i potražnji. Najavljeno je i spuštanje cijena plina propan-butan. Ublažavanje cijene električne energije za gospodarstvo trebalo bi ublažiti ili zaustaviti mogući rast cijena javnoga prijevoza, primjerice, u Osijeku i Zagrebu, kao i cijena vode. Javnolinijski prijevoznici dobit će potpore koje bi morale utjecati na cijene međumjesnog prijevoza.

Tu je i paket mjera za gospodarstvo, ponajprije malim i srednjim poduzetnicima, ali i velikim, potpore poljoprivredi i ribarstvu te potpore za povećanje energetske učinkovitosti i sl. Šteta je da se, bez obzira na financijski izdašne mjere, nije našlo sredstva i za potpore za cijenu plina za gospodarstvo i neprofitni sektor, jer će mnogima cijena plina biti ozbiljan udar, a neki ga, bome, neće moći ni platiti. Predstavnici Vlade rekli su da će ovih dana na razini EU-a početi razgovori vezani uz cijenu plina. Koliko god je velikom dijelu građana bilo dobrodošlo, zamrzavanje cijena nekih prehrambenih artikala ima i slabu stranu...

Koje bi to slabe strane bile...? Prijete li nam nestašice nekih artikala?

- Neki bi prodavači ili proizvođači mogli izazvati umjetnu nestašicu jer im se ne isplati te proizvode prodavati po dogovorenoj cijeni ili jednostavno ne žele gubiti planiranu zaradu. Takvom umjetnom nestašicom mogli bi zazivati pritisak potražnje za vraćanje te robe na police, ali uz njima prihvatljivu cijenu. Iako će trgovci i prerađivači dobiti ulazne potpore u području cijena električne energije i slično, problem bi mogao nastati kod proizvođača, neovisno o energetskim potporama, uključujući i plavi dizel. Proizvođači mlijeka i svinjskoga mesa već godinama imaju ozbiljne probleme s otkupnim cijenama zbog nelojalne konkurencije jeftinog uvoza, pa su mnogi još i prije odustajali od te proizvodnje. Jeftini uvoz često nekvalitetnije hrane od one proizvedene u Hrvatskoj niz je godina činio ozbiljan udar i problem domaćoj proizvodnji hrane. Hrana ima najveći udio u mjesečnoj potrošnji kućanstava, nešto više od 25 posto, sve do 40 i 50 posto, kako pada dohodak kućanstva. Upravo na hranu te energiju i stanovanje treba usredotočiti mjere potpore.

Hrvatska od prvog siječnja ulazi u eurozonu i Schengen, no inflacija i dalje postoji, a mnogi upozoravaju i na opasnost od dugoročne recesije... Vaš komentar?

- Još nema pokazatelja koji bi upućivali na ulazak u recesiju. Visoka je osobna potrošnja, ulaganja su bila dobra, turistička sezona izvrsna, zaposlenost je rekordna... No sve se to već u sljedećoj godini može promijeniti. Zato se treba baviti učinkom postojećih mjera, zauzdati inflaciju te preispitati tzv. COVID mjere iz 2020. i 2021. godine i prilagoditi neke od njih u primjeni u novonastaloj situaciji. Treba sve učiniti da mnogi ne iskoriste situaciju kombinacije inflacije i uvođenja eura za podizanje cijena. Treba se pokrenuti i tromi, nedovoljno učinkovit EU, vezano uz zauzdavanje cijena energenata, uključujući i naftne prerađevine, kao i ublažavanje posljedica rata u Ukrajini. Uza sve, važna je i stabilnost opskrbe.

Što s plaćama, one i dalje ne prate inflaciju i poskupljenja? Što oko tog pitanja kani učiniti Sindikat, pregovara li se s Vladom?

- Vladine mjere neće imati dovoljan učinak bez povećanja svih plaća u zemlji, i to znatno, te, naravno, povećanja mirovina, naknada za nezaposlene i raznih potpora. Mirovine se prema formuli usklađuju s rastom plaća i drugim parametrima, a rast plaća ne može se urediti nikakvim "dekretom". Za to služe kolektivni pregovori. U drugoj polovinci rujna očekuje se početak pregovora Vlade s predstavnicima sindikata državnih i javnih službi o povećanju osnovice za plaće. Pregovara se i u nekim državnim i javnim poduzećima. U privatnom sektoru to uvelike ovisi o sindikalnoj organiziranosti i mogućnostima poslodavca. Nužno je znatno povećanje plaća i u privatnom sektoru, od obrta do poduzeća, baš kao i za zaposlene u lokalnim vlastima i lokalnim tvrtkama. Poslodavcima koji imaju veće probleme u poslovanju javne vlasti trebaju dodatnim potporama olakšati povećanje plaća njihovim radnicima. Jednostavno rečeno, sve plaće u zemlji trebaju znatno rasti kako bi se ublažio ovaj cjenovni udar. Rast mora biti daleko veći od postojećeg jer ispod rasta inflacije jednostavno nije dovoljan.

Najavljen je i porez na dobit, kako bi se rasporedio teret krize na sve, uključujući i one koji na krizi profitiraju. Vaš komentar?

- Europska konfederacija sindikata, kao i sindikati u Hrvatskoj, traži znatno oporezivanje povećane dobiti koje su neke tvrtke ostvarile i ostvaruju u ovoj inflaciji, poglavito energetske. Mnoge su podižući cijene, iskorištavajući nakon COVID krize povećanu potražnju za energijom i gorivom, kao i rat u Ukrajini, ne samo drastično povećale svoju dobit nego i drastično utjecale na rast inflacije, teškoće, pa i propast mnogih drugih tvrtki i osiromašenje građana. Zato je opravdano "udariti" ih snažno dodatnim porezom. Upravo su im pretjerana sloboda u formiranju cijena i razna mešetarenja na burzama nafte i energije, sve pod krinkom liberalizacije tržišta, dali krila za ovo što sada čine. Zato, uz te dodatne poreze, treba nešto napraviti na europskoj, ali i svjetskoj razini da se ti sustavi stave pod nadzor zdravih politika i građana. Ovo sada jednako je ratnom profiterstvu.

Tko će platiti najvišu cijenu preživljavanja u ovim teškim vremenima koja su pred nama? Kakva bi bila poruka i za RH i za EU, s obzirom na razmjere krize...?

- Teret svih kriza na kraju uvijek plaćaju građani. Tako je i s ovom krizom. Nadu budi što to nije lokalna, nego globalna kriza i što će zbog toga rasti i globalna zauzetost za njezino rješavanje. EU se mora trgnuti. Mnogi koji djeluju na razini Europskog parlamenta i Europske komisije dolaze iz zemalja i razdoblja obilja i sigurnosti te nisu naučili na ovakve situacije, ali ni brzo djelovati. Sada trebaju mijenjati model svog ponašanja jer ni "njihovima" više nije dobro. Moraju hitno donositi pravedna i učinkovita rješenja i odluke. Pojedine, a pogotovo male zemlje, poput Hrvatske, preslabe su za neka snažna rješenja. Sada EU treba pokazati svrhu svog postojanja.(D.J.)