Transparentnost plaća započinje objektivnim vrednovanjem radnih mjesta
Priopćenje za medije
HST - Kako osigurati pravedne i transparentne prakse određivanja plaća, kako promicati načelo jednake plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti te koja je uloga sindikata i radničkih vijeća u primjeni novih pravila koja donosi europska Direktiva o transparentnosti plaća? Sve to bile su teme prezentacije „Metodologija vrednovanja radnih mjesta“, održane danas za članove radničkih vijeća i predstavnike Hrvatskog sindikata telekomunikacija (HST) u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti.
Metodologiju je predstavila Irena Jolić Šimović, direktorica Studio5 koja je za potrebe Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradila Model vrednovanja radnih mjesta, dok je Klementina Chiabudini, pravna savjetnica HST-a sudionicima približila ulogu sindikata u provedbi Direktive o transparentnosti plaća u Republici Hrvatskoj.
Četiri kriterija za procjenu vrijednosti rada
Jedna od ključnih poruka prezentacije bila je da se vrijednost nekog radnog mjesta ne bi trebala određivati samo prema nazivu radnog mjesta, hijerarhijskoj poziciji ili postojećoj plaći. Za objektivnu procjenu potrebno je sagledati vještine, odgovornost, napore i radne uvjete koji su povezani s konkretnim poslom.
Foto: HST
Irena Jolić Šimović predstavila je tri modela vrednovanja radnih mjesta za male, srednje i velike poduzetnike, prilagođena njihovoj veličini i organizacijskoj složenosti. Uz to, pojasnila je praktičan vodič za primjenu te informatičke alate koji omogućuju automatski izračun bodova, izradu tablica ocjenjivanja i određivanje kategorije složenosti pojedinog radnog mjesta.
Zašto su sindikati i radnička vijeća važni?
Posebno važan aspekt primjene Direktive o transparentnosti plaća odnosi se na ulogu predstavnika radnika koju je pojasnila Klementina Chiabudini iz HST-a. Sindikati i radnička vijeća imaju ključnu i zakonski obvezujuću ulogu u oblikovanju, nadzoru i reviziji sustava vrednovanja radnih mjesta kako bi se osiguralo da se načelo jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti provodi u praksi. Predstavnici radnika imaju pravo na informacije i objašnjenja o kriterijima i metodologiji prema kojima se radna mjesta vrednuju, kao i na podatke o prosječnim razinama plaća razvrstanim prema spolu za kategorije radnika koji obavljaju jednak ili rad jednake vrijednosti. Njihova je uloga posebno važna i u zaštiti radnika koji posumnjaju na diskriminaciju u plaćama. Pritom, predstavnici radnika zbog obavljanja te uloge ne smiju biti izloženi nepovoljnom postupanju ili štetnim posljedicama od strane poslodavca.
Foto: HST
Direktiva predviđa i posebnu obvezu zajedničke procjene u slučajevima kada se utvrdi rodni jaz u plaćama veći od 5 posto unutar određene kategorije radnika, a poslodavac ga ne može opravdati objektivnim i rodno neutralnim razlozima. Tada poslodavac procjenu mora provesti zajedno s predstavnicima radnika pri čemu se zajednički analiziraju kriteriji i način vrednovanja kako bi se utvrdilo postoje li neopravdane razlike, uključujući moguću rodnu pristranost, te se dogovaraju mjere za njihovo uklanjanje.
Prema Direktivi sindikati i radnička vijeća imaju definiranu jasnu ulogu i u ovom procesu nisu samo pasivni promatrači, već aktivni partneri poslodavcima. Stoga je ovo bila prilika da se pravila transparentnosti plaća sagledaju iz perspektive radnika i njihovih predstavnika kroz pitanja pravednog vrednovanja rada, dostupnosti informacija i mogućnosti sudjelovanja u odlučivanju o sustavu koji izravno utječe na plaće zaposlenih.
